Počeci Knjižnice sežu u drugu polovicu 19. st., u doba značajnih promjena u političkom životu Hrvatske, kada je hrvatsko sudstvo dostiglo visoku razinu samostalnosti.
U Zagrebu je 1850.g. osnovan viši zemaljski sud - Banski stol, a 1862.g. utemeljen je Kraljevski stol sedmorice kao vrhovno sudište Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Banski stol imao je uređenu knjižnicu o čemu svjedoče stari katalozi: "Pisci" , "Djela", "Razdioba po stručnim skupinama". U katalozima nalazimo pribilješku:
"Sastavio mjeseca kolovoza 1893. bibliotekar knjižnice Kralj. banskoga stola Franjo Haladi".
Knjižni fond činila su pretežito pravna djela, razvrstana u stručne skupine: Pravna djela obćenita sadržaja, Sbirke zakona i naredaba valjanih u obsegu Austro-Ugarske Monarhije, Gradjansko, mjenbeno, trgovačko i rudno pravo, Kazneno pravo, Crkvena prava i pravna povijest, Rimsko pravo, Financijalno zakonoslovje, Sbirka riešidaba, Časopisi.
Djela iz staroga fonda smještena su u zatvorenom spremištu i ne iznose se iz prostorija Knjižnice.
Vrhovni sud Hrvatske slijednik je Banskoga stola odnosno Stola sedmorice, a Knjižnica je naslijedila knjižno blago i oko te jezgre gradila je svoj knjižni fond.
Knjižnica Vrhovnoga suda Republike Hrvatske u popisu je specijalnih knjižnica. Njezin fond, koji obuhvaća oko 25000 svezaka knjiga i časopisa poglavito pravne struke, redovno se obnavlja nabavkom djela objavljenih u Hrvatskoj, a zaslugom darovatelja mnoge vrijedne knjige postale su dostupne sucima i pravnicima.
U novome fondu (u otvorenom pristupu) nalazi se opći fond knjiga i opći fond periodike, te zbirka pravnih dokumenata.
Kao stručna knjižnica namijenjena je ponajprije sucima i sudskim savjetnicima Vrhovnoga suda, a stručnjacima izvan Suda dostupna je uz najavu Uredu predsjednika.
