Izvješće o broju primljenih, riješenih i neriješenih predmeta

Iz izvješća je moguće izvesti općenite zaključke o radu VSRH u prošloj godini, o trendovima, ali i o mogućim mjerama za poboljšanje ostvarenih rezultata rada, kako ovog suda tako i sudbene vlasti u cijelosti, obzirom na ustavnu zadaću VSRH za ujednačavanje sudske prakse.

U građanskoj grani sudovanja početkom 2018. bilo je 16.759 neriješenih predmeta. Tijekom godine riješeno je 9.379 predmeta, međutim, zaprimljeno je 6.839 novih predmeta, tako da se u Novu godinu krenulo sa 14.219 neriješena predmeta. U usporedbi s prošlom godinom, razvidan je trend povećanja broja riješenih predmeta, smanjeni su zaostaci za 2.540 predmeta, ali je nastavljena tendencija povećanja broja novih predmeta. Ipak, broj neriješenih predmeta je u padu. Međutim, obzirom na povećani priljev spisa, pitanje je, može li VSRH u ovoj grani sudovanja, ubuduće, izvršavati svoju ranije spomenutu ustavnu ulogu, bez zakonodavnih intervencija u Zakon o parničnom postupku. Prvenstveno, to bi trebalo biti novo uređenje revizije, te uvođenje oglednog spora. Ovi instituti omogućili bi osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i time postavljanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske na mjesto koje propisuje Ustav.

Za razliku od građanske grane sudovanja, u kaznenoj grani, situacija je puno stabilnija. Na početku prošle godine u radu je bilo 625 neriješenih predmeta. U prošloj godini riješeno je 1.906 predmeta, međutim, zaprimljeno je 1.923 nova predmeta. U Novu godinu smo ušli sa 642 neriješena predmeta, dakle, sa sličnim rezultatima kao u prošloj godini. Pri tome, u ostvarenju navedenih rezultata odjel je imao manji broj sudaca nego ranije godine. Osnivanjem Visokog kaznenog suda, ostvarile bi se pretpostavke da VSRH i u ovoj grani sudovanja zauzme svoju ustavnu ulogu.