05.05.2021.
Kao i svake godine predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske sačinio je i objavio godišnji izvještaj o stanju sudbene vlasti. Ovo je sedmi izvještaj po redu. Izvještaj će podnijeti Hrvatskom saboru jer je tako predviđeno Zakonom o sudovima.
U izvještaju je razvidno stanje i djelovanje sudbene vlasti, ali i organizacijski problemi te nedostaci u zakonodavstvu. Navedeni su pokazatelji učinkovitosti i kvalitete rada sudova po vrstama predmeta cijelog sustava te svakog pojedinog suda.
Usporedbom s prijašnjim izvještajima moguće je pratiti razvoj rada sudova te napredak koji su sudovi ostvarili. Također je moguće pratiti izravno ili neizravno i učinak drugih grana vlasti u okviru njihovih odgovornosti. Time se stvaraju uvjeti u kojima će sudbena vlast moći ostvarivati svoju ulogu i obveze. Sudbena vlast ne može sama osigurati nužne uvjete za ostvarivanje svojih zadaća i ciljeva. To je zajednički zadatak sve tri grane vlasti, svake u okviru zadanih ovlasti i odgovornosti.
U uvjetima pandemije sudovi su se suočili s raznim problemima koji su se odrazili na rad i rezultate rada. Kao posljedica pandemije smanjen je priljev predmeta u 2020. za 2,83 % u odnosu na 2019. Ograničenje redovnog rada sudova na početku pandemije odrazilo se na nešto manji broj riješenih predmeta (za 2,65 %) u odnosu na prethodnu godinu. Unatoč tome, a uz 37 manje sudaca u odnosu na prethodnu godinu, sudovi su nastavili smanjivati broj neriješenih predmeta i ipak povećali stopu ažurnosti (ukupno 98,37 %). Na kraju godine na svim je sudovima neriješeno 450.119 predmeta, a prosječno vrijeme trajanja postupka je 144 dana.
Izvještaj sadrži detaljne prijedloge i preporuke koje je predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske dao za unaprjeđenje rada sudova. Zbog preopterećenosti s predmetima ratnih zločina i s predmetima iz nadležnosti USKOK-a predlaže se proširivanje nadležnosti za takva suđenja na još dva županijska suda (pored postojeća četiri). Sucima koji rade na takvim složenim predmetima potrebno je osigurati potporu sudskog savjetnika. Radi djelotvornijeg rada sudova predlaže se bez odgode izmijeniti i dopuniti Zakon o kaznenom postupku, Zakon o parničnom postupku te niz drugih zakona. Potrebno je poboljšati Okvirna mjerila za rad sudaca te osigurati motivirajuće uvjete rada. U svrhu ujednačavanja sudske prakse nužno je svim strankama omogućit uvid u sve odluke drugostupanjskih sudova. Zakonodavni okvir potrebno je prilagoditi funkcioniranju sudova u uvjetima pandemije i drugih mogućih stanja krize.
Detaljnije na poveznici:
|
- Izvještaj
|
glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić
|