- "Izuzeci od načela primjene blažeg zakona i neki drugi izuzeci od uobičajenih pravila i načela u kaznenom pravu", Novine u kaznenom zakonodavstvu, Opatija, 2016.
Načelo primjene blažeg zakona i s tim usko povezano vremensko važenje kaznenog zakonodavstva propisivali su svi Kazneni zakon od 1947. godine kada smo imali samo Opći dio Kaznenog zakona pa do danas, a i definiranje je bilo vrlo slično, a u nekim razdobljima i identično.
Krivični zakonik FNRJ iz 1947. godine u članku 95. imao je odredbu pod nazivom – Vremenska važnost krivičnog zakona u kojem je bilo propisano da se krivična odgovornost određuje prema krivičnom zakonu koji je važio u vrijeme izvršenja djela, a novi krivični zakon primjenjuje se i na djela koja su izvršena prije njegovog stupanja na snagu, ako ukida krivičnu odgovornost ili ako ublažuje kaznu...
Cijeli tekst: PDF
- "Izvanredno preispitivanje pravomoćne presude", Hrvatska pravna revija, broj 1/2004.
Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude je izvanredni pravni lijek, u rukama osuđenika, za otklanjanje povreda zakona u pravomoćnim presudama. U Zakon o krivičnom postupku uveden je prvi puta 24. prosinca 1976. godine i u njemu se, uz nekoliko izmjena, zadržao do danas. Prije uvođenja ovog izvanrednoga pravnoga lijeka pravo na pokretanje postupka za ispitivanje zakonitosti u presudama koje su već postale pravomoćne imao je jedino državni odvjetnik. Pravo osuđenika na otklanjanje povreda zakona izvanrednim preispitivanjem pravomoćne presude nešto je uže nego što ga ima državni odvjetnik na temelju zahtjeva za zaštitu zakonitosti i to u pogledu osnova zbog kojih osuđenik zahtjev može podnijeti, uvjeta pod kojima se podnosi i roka za podnošenje. No, unatoč tome, to je bez sumnje snažno pravno sredstvo koje od njegovog uvođenja u zakon stoji na raspolaganju osuđeniku u onim situacijama kada je u pravomoćnoj presudi došlo do povrede zakona, a državni odvjetnik nije podnio zahtjev za zaštitu zakonitosti. ...
Cijeli tekst: PDF
- "Kazneno djelo silovanja - kvalificirani oblici i odgovornost za težu posljedicu", Hrvatska pravna revija, broj 7/2001
Kazneno djelo silovanja ostvaruje počinitelj koji drugu osobu uporabom sile ili prijetnje da će izravno napasti na njezin život ili tijelo ili na život ili tijelo njoj bliske osobe prisili na spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju. Silovanje je nepravo složeno kazneno djelo koje se sastoji od uporabe sile ili prijetnje i obljube ili s njom izjednačene spolne radnje...
Cijeli tekst: PDF
- Kako prečeste izmjene kaznenih zakona utječu na pravnu sigurnost, Novi informator, 2016.
Česte izmjene kaznenih zakona, na žalost, naša su svakodnevnica zadnjih petnaestak godina, a i prije toga izmjene nisu bile rijetke, kao ni vraćanje izmijenjenih odredbi zakona, na stare odredbe koje su brisane. U tijeku pristupnih pregovara Europskoj uniji bile su neophodne mnoge prilagodbe, no izmjene su bile česte i prije toga, a i nakon toga zakonodavna aktivnost nije jenjavala, tako da su se pojedine izmjene zakona donosile čak i bez neophodno potrebe većine u zakonodavnom tijelu kao što ćemo nastavno pojasniti...
Cijeli tekst: PDF
- "Ne bis in idem (u zakonima, konvencijama i sudskoj praksi)", Aktualna pitanja kaznenog zakonodavstva, Inženjerski biro, Zagreb, 2008
U vrijeme kad suvremeni kriminalitet postaje transnacionalna pojava, potreba za reakcijom pravne države na njegove pojavne oblike sve je izraženija. Današnja Europa ulaže značajne napore u borbu protiv organiziranoga kriminaliteta, koji u ujedinjenoj Europi nailazi na malo prepreka, ako ih uopće ima. Stoga su aktivnosti pravosudnih i policijskih tijela usmjerene na udruživanje snaga jer se jedino organiziranim i usklađenim postupanjem može suprotstaviti različitim sofisticiranim oblicima modernog kriminaliteta.
U tom kontekstu ujednačeno tumačenje i primjena načela ne bis in idem za pravnu sigurnost građana i vjerodostojnost nadležnih pravosudnih tijela je od presudne važnosti.
Cijeli tekst: PDF
- "Neki neobjašnjeni pojmovi kao zakonsko obilježje kaznenog djela", Aktualna pitanja kaznenog zakonodavstva, Inženjerski biro, Zagreb, 2005
Prilikom opisa zakonskog bića pojedinog kaznenog djela zakonodavac koristi različite izraze, što stvara veliku pomutnju u praksi sudova kada treba protumačiti što ti pojmovi ustvari znače.
Osim nedefiniranih pojmova zakonodavac koristi i različite neodređene vrijednosti kao obilježje kaznenoga djela. Radi pobližeg određivanja tih vrijednosti Kazneni odjel Vrhovnoga suda Republike Hrvatske je donio nekoliko načelnih stavova u kojima su neodređene vrijednosti novčano iskazane, kao pomoć sudovima kod definiranja što one predstavljaju.
Autorica u radu navodi neke od neobjašnjenih zakonskih izraza koji se u posljednje vrijeme najčešće pojavljuju u praksi sudova, kao i neodređene vrijednosti koje su zakonsko obilježje pojedinih kaznenih djela...
Cijeli tekst: PDF
- "Nevaljani dokazi u kaznenom postupku", Hrvatsko sudstvo, Zagreb, 1997.
- "Obnova kaznenog postupka kod suđenja u odsutnosti", Novine u kaznenom zakonodavstvu - 2009
Novi Zakon o kaznenom postupku iz 2008. odredbe o obnovi kaznenog postupka sadrži u članku 497. do 508. Uz odredbu članka 231. Zakona, navedene odredbe stupile su na snagu 1. siječnja 2009. Također je Zakonom određeno da će se nove odredbe o obnovi kaznenog postupka na odgovarajući način primjenjivati i u postupcima povodom zahtjeva za obnovu kaznenog postupka podnesenima prema odredbama staroga Zakona o kaznenom postupku.
Cijeli tekst: PDF
- "Od zaštite dostojanstva ličnosti i morala do zaštite spolnih sloboda", Novine u kaznenom zakonodavstvu, Opatija, 2017.
Kaznena djela protiv spolnih sloboda doživjela su velike izmjenu u zadnjih šest desetljeća možda i najveće u usporedbi s drugim Glavama Kaznenog zakona.
Krivični zakonik koji je stupio na snagu 1. srpnja 1951. zaštiti spolnih sloboda bila je posvećena posebna glava zakona koja je nosila naziv: Krivična djela protiv dostojanstva ličnosti i morala...
Cijeli tekst: PDF
- "Odnos kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti i primanja mita", Hrvatska pravna revija, Zagreb, broj 1/2003
Prikazuju se kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti, te primanja i davanja mita. Raspravlja se i o odnosu tih kaznenih djela. U članku se izlažu i brojna stajališta sudske prakse o navedenim kaznenim djelima.
Cijeli tekst: PDF
- "Povrede kaznenog zakona zbog kojih se presuda može pobijati", Hrvatska pravna revija, Zagreb, broj 4/2003.
Povrede kaznenog zakona, postojat će ako je kazneni zakon povrijeđen u pitanju: je li djelo za koje se optuženik progoni kazneno djelo, ima li okolnosti koje isključuju krivnju, ima li okolnosti koje isključuju kazneni progon, a osobito je li nastupi zastara kaznenog progona ili je progon isključen zbog amnestije ili pomilovanja ili je stvar već pravomoćno presuđena, je li glede kaznenog djela koje je predmet optužbe primijenjen zakon koji se ne može primijeniti, je li odlukom o kazni, uvjetnoj osudi ili sudskoj opomeni, odnosno odlukom o sigurnosnoj mjeri ili o oduzimanju imovinske koristi prekoračena ovlast koju sud ima po zakonu i jesu li povrijeđene odredbe o uračunavanju pritvora i izdržane kazne (čl. 368. ZKP).
Cijeli tekst: PDF
- "Prava i neprava obnova kaznenog postupka" Hrvatska pravna revija, broj 3/2005
U radu se prikazuje prava i neprava obnova kaznenog postupka i stajališta sudske prakse o brojnim spornim pitanjima njihove primjene u praksi.
Cijeli tekst: PDF
- "Pravna shvaćanja o neodređenim vrijednostima koje su zakonsko obilježje kaznenog djela, stjecaj i produljeno kazneno djelo - primjena blažeg zakona", Opatija, 2013.
Neodređene vrijednosti koje su zakonsko obilježje kaznenoga djela ima dugu povijest u kaznenim zakonima. Prvi puta se spominju u Krivični zakoniku iz 1951. godine i to kod više kaznenih djela: kod kaznenog djela nesavjesnog poslovanja u privredi, znatna imovinska korist, kod kaznenog djela proizvodnje neupotrebljivih proizvoda, veća vrijednost, kod kaznenog djela nesavjesnog vršenja nadzora nad javnim prometom, imovina većeg opsega i dr. Kasnije izmjene i dopune Krivičnog zakonika sve do 1973. godine kod nekih kaznenih djela su zadržale neodređene vrijednosti, a kod drugih je bio naveden fiksni novčani iznos kao npr. kod kaznenog djela nesavjesnog poslovanja u privredi, bilo je navedeno da će djelo postojati ako je nastupila šteta koja premašuje sto tisuća tadašnjih dinara.
Cijeli tekst: PDF
- "Pravo na žalbu i upute suda o tom pravu", Aktualna pitanja kaznenog zakonodavstva, Inženjerski biro, Zagreb, 2007
U svakom pojedinom slučaju kada postoji pravo stranaka na podnošenje žalbe, sud je o tome pravu strankama dužan dati zakonitu, pravilnu i potpunu uputu koja neće ostavljati dvojbe o tome postoji li pravo na žalbu i koji su rokovi za podnošenje žalbe.
Međutim, u slučajevima kada sud stranci da pogrešnu uputu o duljini žalbenog roka ili nepotpunu uputu o pravu na žalbu ili uputa o pravu na žalbu potpuno izostane, iako pravo na žalbu postoji, prema mišljenju autorice potrebno je to protumačiti tako da se prihvati onaj rok ili ona solucija koja je za stranku povoljnija, bez obzira na to radi li se o stranci koja je vična pravu ili ne, jer zbog pogrešaka suda stranka ne bi smjela trpjeti štetu...
Cijeli tekst: PDF
- "Prelazak neubrojivih osoba iz kaznenog u civilni postupak", Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu, broj 2/1999
- "Primjena blažeg zakona nakon stupanja na snagu novog Kaznenog zakona", Opatija, ljetopis 2012.
Budući da je novi Kazneni zakon donio brojne izmjene, kako u općem, tako i u posebnom dijelu, suci će se nakon njegova stupanja na snagu gotovo u svakom neriješenom predmetu naći u nedoumici treba li primijeniti stari ili novi zakon. Ista će se teškoća pojaviti i u predmetima u kojima će se postupak pokretati nakon 1. siječnja 2013. a odnosit će se na kaznena djela počinjena prije tog dana, kada će teret pasti na državne odvjetnike, dok će sucima preostati samo da provjere njihovo rješenje. Kako je nemoguće predvidjeti sve problematične situacije koje će donijeti praksa, u ovom ćemo radu nastojati anticipirati one koje će se najvjerojatnije pojaviti i ponuditi rješenja ili barem put kojim treba ići da bi se došlo do njega.
Cijeli tekst: PDF
- "Produljeno kazneno djelo u novom Kaznenom zakonu", Aktualna pitanja kaznenog zakonodavstva, Inženjerski biro, Zagreb, 2000.
Osnovni krivični zakon Republike Hrvatske nije imao nikakvu odredbu o produljenom kaznenom djelu premda je praksa sudova priznavala postojanje produljenog djela. U vrijeme važenja Osnovnog kaznenog zakona Republike Hrvatske odredbe o produljenom kaznenom djelu postojale su jedino u Zakonu o krivičnom postupku i to u Glavi XXIV koja govori o izvanrednim pravnim lijekovima, odnosno kod ponavljanja krivičnog postupka ...
Cijeli tekst: PDF
- "Spolne radnje izjednačene sa spolnim odnošajem kod kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa", tiskano u povodu seminara na temu: "Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona", Organizator, Zagreb, 2003.
Kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, donošenjem novoga Kaznenoga zakona, koji se primjenjuje od 1. siječnja 1998. godine, doživjela su velike i suštinske promjene. Ranije je ta Glava zakona nosila, potpuno neodgovarajući naziv, krivična djela protiv dostojanstva ličnosti i morala, pa unošenje u naziv Glave XIV zaštitu spolnih sloboda predstavlja veliko poboljšanje, jer su sada spolne slobode zaštitni objekt ovih kaznenih djela, premda i na novi naziv ove Glave ima kritičkih opaski, osobito na drugi dio koji govori o spolnom ćudoređu...
Cijeli tekst: PDF
- "Sudioništvo po novom Kaznenom zakonu i sudskoj praksi", Aktualna pitanja novog kaznenog zakonodavstva, Inženjerski biro, Zagreb, 1999.
Kazneni zakon, kada govori o počiniteljima kaznenih dijela, redovito misli na jednog, pojedinačnog počinitelj, što je osoba koja vlastitim činjenjem ili nečinjenjem ili posredstvom druge osobe počini kazneno djelo, no, kazneno djelo može ostvariti i više osoba, tada govorimo o sudioništvu u ostvarenju kaznenog djela ...
Cijeli tekst: PDF
- "Ublažavanje kazne po šestoj noveli Kaznenog zakona", Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, broj 2/2006.
Nakon pregleda dosadašnjih odredbi o zakonskom izboru vrste i mjere kazne, utemeljenom na općoj svrsi izricanja kaznenopravnih sankcija i na samoj svrsi kažnjavanja te njihovoj praktičnoj primjeni u Republici Hrvatskoj, autorica u članku razmatra odmjeravanje kazne po Kaznenom zakonu nakon 1. listopada 2006. godine. Konstatirajući da su velike izmjene doživjele odredbe koje govore o ublažavanju kazne i to u pravcu pooštravanja uvjeta za ublažavanje kazne autorica upozorava da je odvojeno zakonsko od sudskoga ublažavanja kazne te da se u pogledu najmanje mjere propisane kazne u pravilu razlikuju okviri za sudsko od onoga za zakonsko ublažavanje kazne. Kod zakonskog ublažavanja kazne, koje je moguće samo na temelju izričite zakonske odredbe (u Općem ili Posebnom dijelu Kaznenog zakona), predviđena je alternativna mogućnost da se počinitelj kaznenog djela može osloboditi kazne ili da mu se može izreći blaža kazna. Ako je predviđena mogućnost oslobađanja kazne, u svim tim slučajevima kazna se može ublažiti bez obzira na granice zakonskog, odnosno sudskog ublažavanja kazne. Kod sudskog ublažavanja kazne sudovi će sada morati izricati teže kazne za pojedina kaznena djela ako kod počinitelja ne utvrde postojanje uvjeta za primjenu odredbi za zakonsko ublažavanje kazne, bez obzira na posebno izražene olakotne okolnosti za sudsko ublažavanje kazne.
Cijeli tekst: PDF
- Šuperina-Garačić, "Učestalost kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa u RH, te neka pitanja u svezi s tumačenjem i primjenom kaznenopravnih rješenja iz Glave XIV KZ", Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu, broj 2/2000
Člankom, uvijek zanimljive teme, autori analizirajući prikupljene osnovne statističke podatke prikazuju temeljnu sliku učestalosti kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa u ukupnom kriminalitetu kaznenih djela Republike Hrvatske, kao i osnovnu unutarnju fenomenološku strukturu ovog pojavnog oblika kriminaliteta ...
Cijeli tekst: PDF
- "Vještačenja u sudskoj praksi", Vještak br. 1/97
Načelo traženja i utvrđivanja istine osnovno je načelo kaznenog postupovnog prava. Sud i državna tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku dužni su istinito i potpuno utvrditi činjenice važne za donošenje zakonite odluke, te s jednakom pozornosti ispitati i utvrđivati činjenice koje terete optuženika, kao i one činjenice koje mu idu u korist (čl. 14. ZKP). U utvrđivanju činjenica sud se u tijeku postupka služi vlastitim opažanjem, a češće izvođenjem različitih i mnogobrojnih dokaza, da bi nakon toga mogao izvesti zaključak je li neka činjenica utvrđena ili ne.
Cijeli tekst: PDF
- "Zabrana reformatio in peius", Odvjetnik broj 7-8 i 9-10/05.
Zabrana reformatio in peius je pravno pravilo po kojem pravni lijek koji je izjavljen u korist okrivljenika ne može prouzročiti za njega nepovoljniju odluku suda, nego da ga uopće nije izjavio. U našem kaznenom pravu zabrana reformacije postoji u postupku u povodu žalbe i u postupku u po izvanrednim pravnim lijekovima, osim zahtjeva za izvanredno ublažavanje kazne. Zakonodavac se kod nekih pravnih lijekova na tu zabranu izričito poziva, a kod drugih na nju upućuje.
Cijeli tekst: PDF
- "Zahvati suda u činjenični opis optužbe", Odvjetnik, broj 9-10/04
Utvrđivanje postojanja, odnosno ne postojanja povrede identiteta optužbe i presude u sudskoj praksi izuzetno je složeno. Procesne odredbe za ta utvrđivanja ne postoje, pa sudovi tu problematiku rješavaju od slučaja do slučaja, zbog čega smo se i u ovom članku bili prisiljeni koristiti istom metodologijom. Nedvojbeno je da sud ima ovlaštenje optužbu prilagoditi činjenicama utvrđenim u tijeku postupka, a svaka izmjena optužbe ne znači istodobno i povredu njenoga identiteta, ali kod svakog diranja u činjenični supstrat, postavljen po ovlaštenom tužitelju, sud mora biti izuzetno oprezan jer postoji latentna opasnost da povredi identitet optužbe, tako da optužbu u potpunosti ne riješi, ili da optužbu prekorači. Izmjene optužbe kojima se ne dira u suštinu stvari, koje se kreću u okviru kriminalnoga događaja, a koje se provode radi postizanja jasnoće i preciznosti činjeničnoga opisa, u načelu su dopuštene. Dodavanjem manjih kriminalnih količina kojima se ne dira u pravnu kvalifikaciju djela optužbu nećemo prekoračiti. Oblik krivnje s kojim je kazneno djelo prema optužbi počinjeno možemo mijenjati samo onda ako je optuženiku u korist. Osuda za drugo kazneno djelo od onoga u optužnici nije dopuštena ako se činjenični opis mora u većoj mjeri prilagođavati, čak ni onda kada bi to novo djelo za počinitelja bilo znatno povoljnije, dok osuda za teže kazneno djelo ni u kojem slučaju nije dopuštena.
Cijeli tekst: PDF
- "Zakonska i sudska politika kažnjavanja Županijskih sudova u Republici Hrvatskoj za kaznena djela silovanja i zlouporabe droga", Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu, broj 2/2004
Autorica u članku obrađuje iskorištenost kaznenih okvira za kaznena djela silovanja i zlouporabe opojnih droga u dva perioda, na promatranom uzorku od 217 pravomoćnih osuda. U svim obrađenim predmetima, bez obzira na visinu zaprijećene kazne, sudovi su u više od tri četvrtine slučajeva izrekli kazne zatvora u rasponu od šest mjeseci do dvije godine, čime nisu iskoristili ni prvu trećinu zaprijećene kazne za ta dva kaznena djela. Iz rada se vidi da su odredbe o ublažavanju kazne primijenjene u velikom broju slučajeva, a otegotne okolnosti kao ranija osuđivanost, specijalni povrat ili velike količine droge, prema promatranom uzorku, ponekad nisu našle dovoljno odjeka u visini izrečene kazne. Razilaženja između predviđenih zakonskih okvira kazne za pojedina kaznena djela i kazni koje su izrekli sudovi stalni su predmet rasprava opće i pravne javnosti, jer da su predviđeni zakonski okviri kazni premaleni. Međutim, iz rezultata istraživanja evidentno je da sudovi ne iskorištavaju predviđene kaznene okvire, nego kazne u pravilu odmjeravaju u prvoj polovini ili prvoj trećini zaprijećene kazne.
Cijeli tekst: PDF
- "Zastara kaznenog progona (de lege lata - de lege ferenda)", Aktualna pitanja kaznenog zakonodavstva
Autorica u radu piše o institutu zastare kaznenog progona, prikazujući uređenje tog instituta u razdoblju od Krivičnog zakonika iz 1947., pa do prijedloga novog Kaznenog zakona iz 2011. Autorica ističe da su odredbe o zastari često mijenjane, uglavnom u odnosu na duljinu zastarnih rokova. Budući da zakonodavac najčešće nije uređivao koje se odredbe zakona o zastari primjenjuju nakon donošenja pojedinih izmjena i dopuna zakona, odgovor na to pitanje davala je sudska praksa. To pitanje je prema Prijedlogu Kaznenog zakona iz 2011. riješeno na način da je čl. 83. Prijedloga propisano da ako se prije nastupa zastare kaznenog progona promijeni rok zastare, primijenit će se zastarni rokovi novog zakona.
Cijeli tekst: PDF
- "Zaštita zakonitosti u pravomoćnim odlukama", Hrvatska pravna revija, broj 7/2004.
Prikazuje se zahtjev za zaštitu zakonitosti koji državnom odvjetniku daje mogućnost pobijanja pravomoćnih sudskih odluka i to ne samo presude, nego i rješenja i naredbe ako je u njima došlo do povrede zakona. Zahtjev se može podnijeti i protiv sudskog postupka koji je prethodio donošenju takvih odluka.
Kada će državni odvjetnik iskoristiti ovu mogućnost ostavljeno mu je na dispoziciju. Podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti nije vremenski ograničeno jer rok za podizanje zahtjeva u zakonu nije predviđen. Zahtjev može podići i bez obzira na to je li ostvarena povreda zakona imala utjecaja na donošenje sudske odluke, kao i bez obzira na to je li zakon povrijeđen na okrivljenikovu štetu ili u njegovu korist.
Cijeli tekst: PDF
- "Značenje pojedinih izraza u Kaznenom zakonu i njihovo tumačenje u sudskoj praksi", Aktualna pitanja kaznenog zakonodavstva, Inženjerski biro, Zagreb - 2006.
Autorica u radu obrađuje značenje pojedinih izraza koji se spominju u Kaznenom zakonu. Najveći broj tih izraza definiran je Kaznenim zakonom, ali je značajan broj i onih izraza čija objašnjenja nalazimo u drugim zakonima odnosno u pravnoj literaturi ili sudskoj praksi. Izmjena odnosno proširenje značenja pojedinih izraza kao i unošenje potpuno novih pojmova u Kazneni zakon posljedica su usuglašavanja Kaznenog zakona s Ustavom Republike Hrvatske, pozitivnim pravnim propisima i relevantnim konvencijskim pravom.
Cijeli tekst: PDF
- "Žalba protiv rješenja donesenih u kaznenom postupku", Hrvatska pravna revija, prosinac 2006.
U članku se analiziraju zakonske odredbe i praksa sudova koja govori o žalbi na rješenje, jer sudovi u pojedinim stadijima kaznenog postupka donose rješenja različitih vrsta. Protiv nekih od njih žalba je u potpunosti isključena: to su rješenja koja donosi Vrhovni sud. Protiv drugih rješenja žalba je izričito dopuštena, protiv nekih rješenja žalba u načelu nije dopuštena, ali može biti dopuštena ako je to izrijekom navedeno, dok se određeni broj rješenja uopće ne može pobijati posebnom žalbom, ali se ta rješenja mogu pobijati žalbom s kojom se pobija presuda.
Cijeli tekst: PDF
