- "Što nam je novo donijela VIII Novela ZKP - Opatija 2020 g"
Još jedna u nizu izmjena Zakona o kaznenom postupku iz 2008. godine. Hrvatski sabor je na svojoj 15. sjednici održanoj 13. prosinca 2019. većinom glasova prihvatio tekst Konačni tekst prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku. Nakon njegovog usvajanja tekst Zakona objavljen je u Narodnim novinama broj 126. od 24. prosinca 2919., a sam tekst zakona stupio je na snagu 1. siječnja 2020. godine. Kao i mnogo puta do sada opravdanje za ovu izmjenu zakona je nužnost transponiranja Direktiva EU u nacionalni sustav kaznenog prava. Ovaj puta to je bila obaveza implementacije Direktive 2016/343/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o jačanju određenih vidova pretpostavke nedužnosti i prava sudjelovati na raspravi u kaznenom postupku (SL L 65, 11. 3. 2016.) i Direktive 2016/1919/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pravnoj pomoći za osumnjičenike i okrivljenike u kaznenom postupku i za tražene osobe u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga (SL L 297, 4. 11. 2016.). Međunarodnoj obavezi za transponiranjem odredaba ovih Direktiva EU Republika Hrvatska uspješno je udovoljila.
Cijeli tekst: PDF
Novi Zakon o izvršavanju kazne zatvora (u nastavku teksta: ZIKZ ili Zakon) zamijenio je dotadašnji Zakon o izvršavanju kazne zatvora (Nar. nov., br. 128/99,55/00, 59/00, 129/00,59/01, 67/01, 11/02, 76/07, 27/08, 83/09, 18/11, 48/11, 125/11, 56/13, 150/13, 98/19) koji je doživio 13. izmjena i ispravaka. Je li bilo vrijeme za izmjenu ovog zakona? Zasigurno da!
U izradi novog zakona zakonodavac je ostao pri konceptu da jedan zakon uređuje pitanje unutarnje strukture sustava izvršenja kazne zatvora s radnopravnim pitanjima zaposlenika kao i pitanje samog izvršenja kazne zatvora tj. pitanje prava i obaveza zatvorenika, te posebno zadaća sudaca izvršenja u sustavu izvršenja pojedine kazne zatvora, o čemu više u nastavku.
Cijeli tekst: PDF
- "Postupovni okviri povlastice nesvjedočenja"
Pravo svjedoka da u kaznenom postupku ne svjedoči nije privilegij okrivljenika već predstavlja povlasticu upravo svjedoka na koga se takva mogućnost odnosi. Pri tome treba razlikovati normu ZKP-a koja propisuje katalog osoba koje ne mogu biti ispitane kao svjedoci odnosno koja kao svjedok može odbiti odgovoriti na pojedina pitanja.
Cijeli tekst: PDF
- "Najznačajnija kaznena djela protiv života i tijela - pravni kontinuitet i primjena blažega zakona"
U nastojanju da osuvremeni hrvatsko materijalno kazneno pravo iz bivšeg jugoslavenskog u suvremeni europski pravni sustav Hrvatski sabor je na sjednici održanoj 21. listopada 2011. godine donio novi Kazneni zakon. Nakon uočenih dijelom tehničkih nedostataka, redakcijskih grešaka, neujednačenosti uporabe pojedinih termina, na sjednici održanoj 14. prosinca 2012. godine Hrvatski sabor donio Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, čime su otklonjeni ovi nedostatci. Ovim izmjenama učinjeno je i nekoliko suštinskih intervencija u tekst Kazneni zakon (Narodne novine broj 125/11 i broj 144/12 – u daljnjem tekstu KZ/11) kao što su „dekriminalizacija“ u čl. 190 KZ/11 posjedovanja droge i „kriminalizacija“ u čl. 273. KZ/11 u određenim okolnostima igara na sreću. U tom obliku Kazneni zakon stupio je na snagu i započeo svoj život 1. siječnja 2013. godine.
Cijeli tekst: PDF
- "Nezakoniti dokazi: teorijske i praktične dvojbe u svjetlu prakse Europskog suda za ljudska prava"
U početnom dijelu rada izlažu se temeljni teorijski sadržaji vezani za vrste, porijeklo i svrhu dokaznih zabrana. U nastavku slijedi osvrt na dokazne zabrane u njemačkoj kaznenoprocesnoj teoriji, zakonodavstvu i praksi. U središnjem dijelu rada raspravlja se o dokazima pribavljenima povredom prava na pravičan postupak propisanog čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. S time u vezi, ispituje se kada do ocjene Europskog suda za ljudska prava o postojanju povrede prava na pravičan postupak dovodi povreda čl. 3. Konvencije, a kada je ta ocjena rezultat ispitivanja pravičnosti postupka kao cjeline. U posebnom se poglavlju ispituju slučajevi povrede čl. 6. Konvencije poticanjem na kazneno djelo i primjenom „posebnih istražnih metoda“. Slijedi analiza mehanizama izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava, koja je u kontekstu nezakonitih dokaza osobito relevantna zbog mogućnosti obnove kaznenog postupka. U završnom se dijelu rada o nezakonitim dokazima raspravlja iz perspektive Zakona o kaznenom postupku, pri čemu se osobito uzima u obzir recentna sudska praksa. U sklopu navedenog, u zasebnim se odlomcima razmatraju procesne posljedice korištenja nezakonitih dokaza i pojedine kategorije nezakonitih dokaza prema čl. 10. st. 2., nakon čega se raspravlja o odvagivanju interesa kaznenog progona i povrede prava predviđenom u čl. 10. st. 3. Zakona o kaznenom postupku. U zaključku se iznose i prijedlozi de lege ferenda.
Cijeli tekst: PDF
- "Nezakoniti dokazi – čl. 10. ZKP/08"
Načelo pravičnog postupka sadržano u čl. 1. st. 1. Zakona o kaznenom postupku koji propisuje da nitko nedužan ne može biti osuđen, a da se počinitelju kaznenog djela pred nadležnim sudom treba izreći kazna ili druga mjera na temelju zakonito provedenog postupka, uz uvjete koje predviđa zakon, uključuje u sebi i zahtjev da za postupak utvrđivanja krivnje okrivljenika moraju postojati odgovarajući i valjani/zakoniti dokazi. Pitanje radi li se o valjanom ili nevaljanom dokazu često sudovima koji vode kaznene postupke postavlja značajan problem te da li dokazi istaknuti po ovlaštenom tužitelju da je određena osoba počinila kazneno djelo predstavljaju zakonitu osnovu za utvrđenje njegove krivnje. Jezični izričaj pojma nevaljanog dokaza rezultat je procesne sankcije tj. okolnosti da se na određenom dokazu ne može utemeljiti sudska odluka. Time on postaje nevaljanim dokazom, a koji pojam u legislativnim okvirima označavamo izričajem nezakoniti dokaz.
Cijeli tekst: PDF
- "Postupovni okviri povlastice ne svjedočenja"
Pravo svjedoka da u kaznenom postupku ne svjedoči nije privilegij okrivljenika već predstavlja povlasticu upravo svjedoka na koga se takva mogućnost odnosi. Pri tome treba razlikovati normu ZKP-a koja propisuje katalog osoba koje ne mogu biti ispitane kao svjedoci odnosno koja kao svjedok može odbiti odgovoriti na pojedina pitanja.
Cijeli tekst: PDF
- "Iskaz tzv. privilegiranog svjedoka iz članka 285. stavak 1. točka 1. do 3. ZKP/08"
Osoba za koju postoji osnovana sumnja da je počinila kazneno djelo može biti proglašena krivom i osuđena samo na temelju kaznenog progona i zakonito provedenog postupka. Sami postupak vodi se i završava prema pravilima i uvjetima propisanim odredbama Zakonom o kaznenom postupku. Odredbe ovoga Zakona propisuju, uz ostale posebnosti kaznenog postupka i koje su to dokazne radnje kojima se dokazuje da je neka osoba počinila kazneno djelo. Osim dokaznih radnji ispitivanja okrivljenika, pretrage, privremenog oduzimanja predmeta, prepoznavanja, očevida, uzimanja otisaka prstiju i otisaka drugih dijelova tijela, vještačenja, dokaza ispravnom, snimkom ili elektroničkog dokaza, zakonodavac kao vrlo značajnu dokaznu radnju, a u praksi radnju bez koje je nemoguće zamisliti dokazni postupak u okvirima kaznenog postupka, kao posebnu dokaznu radnju normira radnju ispitivanje svjedoka. Bez ove dokazne radnje gotovo je nezamisliv kazneni postupak.
Cijeli tekst: PDF
- "Što je novo u Zakonu o izvršavanju kazne zatvora"
Zakon o izvršavanju kazne zatvora (Nar. nov., br. 14/21,) stupio je na snagu 20. veljače 2021., pa u ovom članku autor prikazuje najznačajnije novosti u odnosu na prava i obaveze zatvorenika te rad sudaca izvršenja.
Cijeli tekst: PDF
- "Što nam je novo donijela VIII novela ZKP/08"
Još jedna u nizu izmjena Zakona o kaznenom postupku iz 2008. godine. Hrvatski sabor je na svojoj 15. sjednici održanoj 13. prosinca 2019. većinom glasova prihvatio tekst Konačni tekst prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku. Nakon njegovog usvajanja tekst Zakona objavljen je u Narodnim novinama broj 126. od 24. prosinca 2919., a sam tekst zakona stupio je na snagu 1. siječnja 2020. godine3. Kao i mnogo puta do sada opravdanje za ovu izmjenu zakona je nužnost transponiranja Direktiva EU u nacionalni sustav kaznenog prava. Ovaj puta to je bila obaveza implementacije Direktive 2016/343/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o jačanju određenih vidova pretpostavke nedužnosti i prava sudjelovati na raspravi u kaznenom postupku (SL L 65, 11. 3. 2016.) i Direktive 2016/1919/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pravnoj pomoći za osumnjičenike i okrivljenike u kaznenom postupku i za tražene osobe u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga (SL L 297, 4. 11. 2016.). Međunarodnoj obavezi za transponiranjem odredaba ovih Direktiva EU Republika Hrvatska uspješno je udovoljila.
Cijeli tekst: PDF
- "Djelotvorno pravno sredstvo protiv odugovlačenja postupka i drugih nepravilnosti u radu državnih odvjetnika i sudaca prema Noveli Zakona o kaznenom postupku"
Članak se bavi pitanjem učinkovitosti pritužbe i prigovora državnom odvjetniku, višem državnom odvjetniku odnosno predsjedniku suda, kao djelotvornim pravnim sredstvu protiv odugovlačenja postupka. Zaključuje se da volja zakonodavca nije bila onemogućiti vođenje postupka zbog neažurnog postupanja državnih odvjetnika i njihovih zamjenika, već da mogući propusti u radu pravosudnih dužnosnika mogu imati samo za posljedicu njihovu stegovnu odgovornost sa posljedicom na njihov radnopravni status.
Cijeli tekst: PDF
- "Istražni zatvor - krajnja mjera osiguranja prisutnosti okrivljenika a ne kazna"
Istražni zatvor predstavlja krajnju mjeru osiguranja prisutnosti okrivljenika u kaznenom postupku. To znači da on istovremeno predstavlja i najteži oblik kojim se osigurava prisutnost okrivljenika u kaznenom postupku.
Kada govorimo o najtežem obliku, pritom imamo u vidu da primjenom mjere istražnog zatvora prema osobi protiv koje se vodi kazneni postupak, dakle osobi protiv koje vrijedi pretpostavka njezine nedužnosti tako dugo dok mu pravomoćnom sudskom odlukom ne bude dokazana krivnja, oduzima mu slobodu..
Cijeli tekst: PDF
- "Izmjene Kaznenog zakona u odnosu na kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom"
Razvoj međunarodne zajednice u svojoj ukupnosti nužno u sebi uključuje i razvoj pravnih normi u sferi kaznenog zakonodavstva. Ovaj razvoj odnosi se na problematiku koju je upravo međunarodna zajednica prepoznala kao nove pojavne oblike ponašanja koji su neprihvatljivi svim razvijenim pravnim sistemima. Taj razvoj opredmećen je izradom i stvaranjem brojnih međunarodnih ugovora kojima su pristupale zemlje koje su same sebe prepoznale kao pripadnicu kruga država sa razvijenim pravnim sistemom. RH je u odnosu na brojne međunarodne ugovora prepoznala sebe kao jednu od tih zemalja te je potpisavši brojne međunarodne ugovore i ratificirajući ih, pravne norme iz takvih ugovora, u skladu sa normama našeg Ustava, implementirala u naš unutarnji pravni sistem.
Cijeli tekst: PDF
- "Mogućnost korištenja videokonferencijske veze u tzv. prekograničnim svjedočenjima", Aktualna pitanja kaznenog zakonodavstva, Inženjerski biro, Zagreb, 2006.
Razvoj tehničkih dostignuća omogućio je virtualnu nazočnost izmještene osobe u realnom vremenu na drugom mjestu i u drugom prostoru nego li se ona stvarno nalazi. Ova tehnička novota našla je svoju primjenu i u kaznenom procesnom pravu. Normativni okviri za sada u Republici Hrvatskoj pravno su uredili mogućnost korištenja videokonferencijske veze za potrebe svjedočenja unutar granica države. Internacionalizacija kriminaliteta, a osobito posljednja ratna zbivanja i objektivna raseljavanja potencijalnih svjedoka kao posljedicu rata, pojačali su potrebu korištenja videokonferencijske veze za potrebe tzv. prekograničnog svjedočenja u kaznenim predmetima, a sve u okvirima međunarodne pravne pomoći. Iako naizgled, zbog ne postojanja pozitivnih propisa za korištenje videokonferencijske veze u okvirima međunarodne pravne pomoći, bi proizlazilo da njeno korištenje nije moguće, u članku je iznesen prikaz kako je ono ipak, smislenim tumačenjem postojećih pravnih normi, ostvarivo.
Cijeli tekst: PDF
- "Neke bitne povrede kaznenog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti", Aktualna pitanja kaznenog zakonodavstva, Inženjerski biro d.d., Zagreb, 2008.
Drugostupanjski sudovi ispituju presudu pobijanu žalbom u okvirima žalbenih razloga, ali na pitanje postojanja nekih povreda drugostupanjski sudovi paze i po službenoj dužnosti. U odnosu na pitanje postojanja povreda odredaba kaznenog postupka, opseg ispitivanja po službenoj dužnosti određen je čl. 379. st. 1. toč. 1. Zakona o kaznenom postupku...
Cijeli tekst: PDF
- "Novi koncept rasprave u redovitom postupku prema odredbama Zakona o kaznenom postupku iz 2008. godine", Aktualna pitanja kaznenog zakonodavstva, Inženjerski biro 2010.
Autor se u radu ograničava na novote Zakona o kaznenom postupku iz 2008. godine kojima se mijenja oblik i struktura rasprave pred prvostupanjskim sudom. Uz samo lapidarno navođenje pojedinih izmjena koje ne diraju strukturu rasprave, veći dio teksta obrađuje norme kojima je rasprava drugačije strukturirana uz znatno osnaženje pozicije stranaka i izrazito slabljenje inkvizitornih normi kojima je smanjena, a dijelom i isključena ovlast suda na samostalno izvođenje dokaza. Autor podržava ovakav novi koncept rasprave uz uočavanje pojedinih manjkavosti, normativnih neusklađenosti i nedorečenosti.
Cijeli tekst: PDF
- "Novote u žalbenom postupku", Aktualna pitanja kaznenog zakonodavstva, Inženjerski biro 2011.
Hrvatski sabor na svojoj sjednici održanoj 15. prosinca 2008. godine okončao je postupak započet 2002. godine odlukom Vlada Republike Hrvatske koja je na svojoj sjednici održanoj u ožujku 2002. godine donijela Zaključak o pokretanju reforme prethodnog kaznenog postupka. Daljnja artikulacija i određivanje smjera ovakve reforme učinjena je u dokumentu Vlade RH „Reforma pravosuđa“ od studenog 2002. godine. Naime, na toj sjednici Hrvatski sabor je s 88 glasova "ZA" i 33 glasa "PROTIV" prihvatio tekst novog Zakona o kaznenom postupku. Početak primjene prihvaćenog teksta zakona selektivno je određen, a njegova cjelovita primjena započela je 1. rujna 2011. godine.
Cijeli tekst: PDF
- "Odgovorna obrana okrivljenika u kaznenom postupku - postupak pred optužnim vijećem", Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu br. 2/2009.
Članak problematizira pitanje „odgovorne“, a time kvalitetne obrane u novoj fazi kaznenog postupka – postupku pred optužnim vijećem. Radi se o novoj obaveznoj fazi kaznenog postupka kod svih kaznenih predmeta, neovisno o težini optuženog kaznenog djela, u kojoj stranke „razotkrivaju dokaze“ i otvaraju prostoj problematiziranja zakonitosti pojedinih dokaza, eventualnih propusta u stranačkoj istrazi, odnosno nagađanje o krivnji i kazni...
Cijeli tekst: PDF
- "Osnovne karakteristike šeste novele Kaznenog zakona", Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu, vol. 13 broj 2/2006
Autor teksta u članu daje prikaz izmjena Kaznenog zakona izvršenih posljednjom novelom iz 2006. godine utvrđujući osnove karakteristike istih kako u općem dijelu tako i u posebnom dijelu. Jasno se zaključuje da su ove izmjene odgovor na htijenje pooštrenja kaznenopravne represije i to u konkretnom izricanju sankcija od strane sudova. Veći dio članka posvećen je izmjenama u Općem dijelu Kaznenog zakona, čime je zakonodavac ograničio sudbenu vlast u procesu individualizacije kazne svakom pojedinom počinitelju kaznenog djela, a što je od dijela sudbene vlasti već sada prepoznato kao ozbiljan problem u smislu postizanja svrhe kažnjavanja obzirom na izvjesno povećanja broja zatvorskih kazni pa i za uvjetno rečeno blaža kaznena djela odnosno nužnosti kratkih kazni. Autor tek naznačava pitanje ne zadiranja zakonodavca u ozbiljniju analizu opisa kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta, što izvjesno predstavlja nužnost u nekoj budućoj izmjeni Kaznenog zakona.
Cijeli tekst: PDF
- "Primjena načela ne bis in idem u hrvatskom kaznenom pravu"
Rad je posvećen problematici primjene načela ne bis in idem u hrvatskom kaznenom pravu i novijoj sudskoj praksi. Posebno se obrađuje problematika utvrđivanja identiteta djela (idem), te dvostrukog, odnosno ponovnog suđenja (bis) kroz prizmu judikature Europskog suda za ljudska prava, odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i recentne prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Provedeno istraživanje ukazuje da hrvatska sudska praksa nastoji slijediti kriterije postavljene u judikaturi Europskog suda za ljudska prava, ali i na značajne probleme koji postoje na više razina...
Cijeli tekst: PDF
- "Pripremno ročište kao model utvrđivanja spornog i oblikovanja dokaznih prijedloga stranaka u svezi s kontradiktornim ispitivanjem", Novine u kaznenom zakonodavstvu, Inženjerski biro 2009.
Novi Zakon o kaznenom postupku kako ga je prihvatio Hrvatski sabor naša je realnost. On je već danas u primjeni u odnosu na odredbe o tajnosti istrage (čl. 231.) i u odnosu na izvanredni pravni lijek obnove kaznenog postupka (čl. 497 do čl. 508.). U odnosu na ostali tekst Zakona, kako to izrijekom određuju prijelazne i završne odredbe, slijedi njegova primjena od 1. srpnja 2009. godine, dakle za manje od mjesec dana, u punom opsegu u odnosu na predmete za koje je nadležan Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, odnosno u odnosu na sve ostale predmete od 1. rujna 2011.godine.
Cijeli tekst: PDF
- "Rad za opće dobro - što je novo u Kaznenom zakonu"
Članak se bavi novim rješenjima Kaznenog zakona koje normiraju alternativnu sankciju - rad za opće dobro. Osim istaknutih novota, članak se bavi i pojedinim problemima prepoznatim od autora u postojećem tekstu zakona sa sugestijama mogućih rješenja de lege ferenda. Iako članak ukazuje na novu ulogu probacijske službe, njegova namjera je isključivo ukazati na tekst Kaznenog zakona s prikazom novota i istovremeno još postojećih nejasnoća.
Cijeli tekst: PDF
- "Sudska kontrola optužnice", Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu, vol. 18 broj 2/2011
Zakonom o kaznenom postupku iz 2008. godine međustadij optuživanja i sudske kontrole optužnice kao posljednja faza reformiranog prethodnog postupka doživio je značajne promjene. Autori u radu najprije ističu važnost u pravilu obvezatne sudske kontrole optužnice u redovitom i skraćenom postupku, kojom neovisno i nepristrano sudbeno tijelo odlučuje o dopuštenosti daljnjeg kaznenog progona okrivljenika za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret, čime se okrivljenik štiti od neutemeljenog i nepravednog upućivanja predmeta u stadij rasprave. Rad sadrži analizu temeljnih pitanja kontrole osnovanosti optužnice pred optužnim vijećem, u prvom redu problem (ne)kontradiktornosti postupka, odnosno nejednakosti oružja stranaka te učinaka takvog zakonskog uređenja na mogućnost prakticiranja temeljnih procesnih prava okrivljenika...
Cijeli tekst: PDF
- "Bitna povreda odredaba kaznenog postupka - nezakoniti dokazi", Aktualna pitanja kaznenog zakonodavstva, Inženjerski biro, Zagreb, 2005.
Autor članka bavi se materijom bitne povrede odredaba kaznenog postupka, na koje drugostupanjski sudovi paze i po službenoj dužnosti, a koja se ogleda u primjeni odredbe čl. 367. st. 2. Zakona o kaznenom postupku. Radi se o utemeljenosti ili ne utemeljenosti presude na dokazu za koji sud utvrđuje da je nezakonit.
Cijeli tekst: DOC / PDF
- "Zapovjedna kaznena odgovornost", izdanje Inženjerski biro, Aktualna pitanja kaznenog zakonodavstva 2004. godina
Članak obrađuje pitanje kaznene odgovornosti zapovjednika za tzv. ratno-humanitarna kaznena djela. Uočavaju se razlike u procjeni odgovornosti u odnosu na "vertikalu zapovijedanja". Poseban dio posvećen je odgovornosti zapovjednika za njegov čin propuštanja konzumiranja ovlasti koje proistječu iz njegove dužnosti zapovijedanja podčinjenima, sa osvrtom na slučajeve kada je tijekom rata ili oružanog sukoba ratno-humanitarno kazneno djelo od njemu podčinjenih samo planirano u odnosu na ono koje je i počinjeno. Članak prepoznaje da ova kaznena djela, u odnosu na radnju izvršenja, osim što mogu biti počinjena činjenjem mogu biti počinjena i nečinjenjem te kao takva spadaju u red kaznenih djela mješovitog tipa. Obrađuju se potrebne sastavnice za utvrđivanje kaznene odgovornosti zapovjednika, kao njegove garantne odgovornosti u odnosu na njemu suprotnu stranu u ratu ili oružanom sukobu.
Cijeli tekst: DOC / PDF
- "Opće pravilo o izboru vrste i mjere kazne", izdanje Organizator, Kazneni zakon u praktičnoj primjeni 2004. godine
Članak se bavi općim pravilima za postupanje sudova prilikom izbora vrste i mjere kazne. Ovaj dio sudskog rada u procesu individualizacije kazne, prepoznat je kao jednako važan, ako ne i važniji od dijela koji se bavi utvrđivanjem krivnje. Ovaj problem odmjere prave kaznenopravne sankcije počinitelju kaznenog djela predstavlja složeni intelektualni proces suđenja, koji ima svoja pravila. Neke od okolnosti koje sudovi u tom procesu razmatraju bile su dvojbene i sudska praksa je pokušala na njih dati odgovore. Ovaj članak ima primarni naglasak na odluke sudova o tome kako tretirati određene okolnosti koje su sudovi utvrdili tijekom kaznenog postupka i kakav je njihov značaj u procesu individualizacije sudske prakse. Izvor citiranih odluka su brojne publikacije koje se bave objavljivanjem pregleda sudske prakse.
Cijeli tekst: DOC / PDF
- "Nezakoniti dokazi u kaznenom postupovnom pravu Republike Hrvatske", Hrvatska pravna revija, broj 1/2004.
Sudska odluka ne može se temeljiti na nezakonitom dokazu. Nezakoniti dokazi jesu: a) dokazi pribavljeni povredama određenih temeljnih prava i sloboda; b) dokazi za koje je izričito u Zakonu o kaznenom postupku predviđeno da se ne smiju uporabiti kod donošenja sudske odluke u kaznenom postupku; c) dokazi do kojih tijelo kaznenog postupka ne bi došlo bez podataka iz nezakonitih dokaza (tzv. plodovi otrovne voćke).
U članku se obrađuju nevaljani dokazi prema kriteriju osobnih dokaza i dokaza čiji su nositelji predmeti, a njihova valjanost bi ovisila o zakonitosti pribavljanja tih predmeta, kao i pojam nezakonitog dokaza u svjetlu odredbe čl. 32. Corpus iuris.
Cijeli tekst: DOC / PDF
- "Institut ublažavanja kazne u procesu njene individualizacije", Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu, broj 2/2003
Namjera ovoga članka je obraditi, u procesu individualizacije kazne, primjenu odredaba o ublažavanju kazni počiniteljima kaznenog djela. Radi preglednosti analiza se temelji na tri osnovna kaznena djela karakteristična za zaštitni objekt života i tijela, zaštitni objekt imovine i zaštitni objekt ovlaštenja i dužnosti propisanih u određenom pravnom poretku za odgovornu odnosno službenu osoba u okvirima njene djelatnosti. Radi se o kaznenim djelima ubojstva, teške krađe i zlouporabe položaja i ovlasti. Analiza je učinjena za tri godine smještene u razdoblje od 10 godina, počev od vremena kada je Republika Hrvatska bila sastavnica bivše države, pa do 2000. godine. Na temelju ovih podataka članak analizira neusklađenost "zakonske i sudske kaznene politike" te ukazuje na propuste zakonodavca pri izradi teksta Kaznenog zakonika, sa mogućom vizijom zakonskih rješenja u budućnosti, a s ciljem usklađenosti procesne i materijalne materije u kaznenom zakonodavstvu te postizanja moguće izvjesnosti kaznenih sankcija, a sve u cilju postizanja opće svrhe kaznenog zakonodavstva...
Cijeli tekst: DOC / PDF
- "Glavna rasprava - izmjena i dopuna odredaba ZKP-a iz 2002. godine - praktični i teoretski aspekt", Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu, vol. 2, broj 2/2003
Članak se bavi problematikom posljednjih izmjena i dopuna odredaba Zakona o kaznenom postupku izvršenih tijekom 2002. godine. Ove promjene motivirane su istovremenim htijenjem za efikasnim i zakonitim kaznenim postupkom, uz uvođenje tehnoloških novina u postupak, sa popravljanjem pojedinih dosadašnjih nejasnoća...
Cijeli tekst: DOC / PDF
- "Izvršenje strane kaznene presude", Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu, vol. 7 broj 1/2000
Ovim radom autor daje prikaz normativne regulative u postupcima pružanja međunarodne kaznenopravne pomoći koja se odnosi na transfer osuđenih osoba. Nakon naznake osnovnih razloga za uvođenje ovog instituta, autor razrađuje pravne izvor iz međunarodnog prava i domaćeg prava. U radu anticipiraju se i problemi vezani za izvršenje kazne zatvora izrečene po ICTY-u kao i u budućnosti problemi koji mogu proizići u izvršenju kazne zatvora budućeg stalnog Međunarodnog kaznenog suda. Poseban osvrt sa tabelarnim prikazom autor daje na praksu postupanja Županijskog suda u Zagrebu u postupcima transfera.
Cijeli tekst: DOC / PDF
- "Kaznenopravna odgovornost vezana uz kaznena djela gospodarskog kriminaliteta", Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu, vol. 7 broj 2/2000
Članak se bavi kaznenopravnim aspektima zaštite hrvatskog gospodarstva. Ponašanja koja Kazneni zakon inkriminira kao kazneno djelo koje ulazi u sferu gospodarskog kriminaliteta ili su bliska gospodarskom kriminalitetu zakonodavac je razvrstao u glavu XVII (kaznena djela protiv imovine), glavu XXI (kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja) i glavu XXV (kaznena djela protiv službene dužnosti). U radu se tabelarno prikazuje koja su nova kaznena djela uvedena u naš Kazneni zakon 1997. godine, te koja su djela djelomično izmijenjena ili ostala ista kao i ranije...
Cijeli tekst: DOC / PDF
- "Postupak dokazivanja kriminalnog porijekla imovinske koristi u praksi hrvatskih sudova", Policija i sigurnost, broj 3-4/1999
Imovinska korist pribavljena izvršenjem kaznenog djela jedan je od osnovnih pokretača kriminalne aktivnosti. Prevencija pribavljanja takove imovinske koristi problem je sa kojim se susreću sva modrena zakonodavstva, pa tako i zakonodavstvo Republike Hrvatske. Uz odgovarajuća zakonska rješenja poseban problem predstavlja njihovo oživotvorenje u praksi tj. na koji način sudovi u svojim postupcima utvrđuju postojanje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom te sa kojim se realnim problemima susreću. Ovim radom nastoji se prikazati zakonska regulativa u kaznenom zakonodavstvu vezana uz problematiku utvrđenja postojanja imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom te rezultati takovih utvrđenja.
Cijeli tekst: DOC / PDF
- "Presuda u kaznenom postupku kao rezultat suglasne volje stranaka", Aktualna pitanja kaznenog zakonodavstva, Inženjerski biro 2003.
Ovaj članak obrađuje novine koje je donijela novela Zakona o kaznenom postupku iz 2002. godine, a odnose se na mogućnost donošenja presude izraženom suglasnom voljom stranaka. Ovo suglasje volja stranaka odnosi se kako u odnosu na krivnju, tako i u odnosu na kaznenopravnu sankciju. Mogućnost donošenja takve presude uvedena je odredbama ZKP-a iz 1997. godine, a ogledala se u uvođenju pojma kaznenog naloga. Posljednja novela proširuje te mogućnosti, kao u odnosu na sam kazneni nalog tako i u odnosu na kaznene postupke za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do deset godina. Naravno, ova mogućnost nije neograničena, te zakonodavac propisuje formu postupanja, kako stranaka tako i samog suda, o čemu će šire biti govora u ovom tekstu
Cijeli tekst: DOC / PDF
- "Primjena načela oportuniteta u kaznenom progonu - uz čl. 176. Zakona o kaznenom postupku (Pokajnik)", Hrvatska pravna revija, broj 4/2001
U članku autor ukazuje na naraslu opasnost od organiziranog kriminaliteta te iznosi jedno od rješenja koja se pojavljuju kao oblik suprotstavljanja organiziranom kriminalitetu. Radi se o proširivanju, u odnosu na tradicionalnu primjenu, načela oportuniteta u odnosu na kazneni progon osumnjičenika ili okrivljenika – članova zločinačke organizacije. Uz isticanje uvjeta za primjenu članka 176. Zakona o kaznenom postupku autor u članku naznačuje i nedostatnost trenutne normativne regulative ovoga pravnog instituta. Sve uočene nedostatnosti istovremeno, kako autor nalazi, nisu razlog za ne primjenu ovoga instituta i danas.
Cijeli tekst: DOC / PDF
- "Problematika oduzimanja imovinske koristi", Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu, vol. 5 broj 2/1998
Ovim člankom autor nastoji prikazati, kako kroz strana zakonodavstva, tako i razvoj domaćeg zakonodavstva u razradi davnašnje teze o nedopustivosti bogaćenja izvršenjem kaznenog djela. Problem prepoznavanja takove protupravno stečene imovinske koristi multiplicira se globalnim industrijskim razvojem te svjetskim trendom brisanja granica. U tome kontekstu autor ovoga članka ističe i problem organiziranog kriminaliteta te Republiku Hrvatsku kao potpisnicu Konvencije o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda stečenog kaznenim djelom koja predstavlja jedan od instrumenata u borbi protiv organiziranog kriminaliteta.
Cijeli tekst: DOC / PDF
- "Zaštita identiteta svjedoka - teoretski i praktični aspekti", Hrvatska pravna revija, broj 2/2001
Autor u svome članku obrađuje pitanje normativnog postava i stvarne primjene u sudskoj praksi instituta zaštite identiteta svjedoka. Problematizirano je pitanje lika, te moguće glasa, osobe kao temeljnih elemenata nečijega identiteta. Također obrađen je novi zakonski institut koji omogućava sudu ispitivanje svjedoka pod zakonom predviđenim uvjetima putem sredstava za prijenos slike i zvuka...
Cijeli tekst: DOC / PDF
- "Zakonska i sudska politika kažnjavanja Županijskih sudova u RH", Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu Vol. 11 – Broj 2/2004
Članak se bavi pitanjem sudske i zakonske politike kažnjavanja počinitelja kaznenih djela ubojstva, razbojništva i kaznenog djela teško djelo protiv sigurnosti javnog prometa u dva vremenska razdoblja tj. od 1992. do 1997. godine i od 1998. do 2002. godine. Za analizu u odnosu na ova kaznena djela je obrađeno 277 pravomoćno okončanih predmeta u kojima su sudovi donijeli osuđujuće presude, a predmeti su se nalazili na rješavanju u drugom stupnju pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske. Autor uočava rasprostranjenost kaznenih okvira, koja se kreće u donjim granicama zapriječene kazne, te posebno primjenu odredaba o ublažavanju kazne ispod posebnog minimuma, sa posebnim osvrtom na postupanje sudova prilikom utvrđivanja olakotnih i otegotnih okolnosti u procesu individualizacije kazne pojedinom počinitelju kaznenog djela. Posebna pažnja posvećena je ublažavanju kazne ispod posebno propisanih okvira za pojedino kazneno djelo, razlikujući primjenu zakonom propisanih instituta kao osnova za ublažavanje kazne i tzv. fakultativnog sudskog ublažavanja kazne. Cjelovitost izvršene analize moguće je sagledavati tek uvidom u tablice priloga uz ovaj članak. Autor prepoznaje razliku tzv. zakonske i sudske politike kažnjavanja.
Cijeli tekst: DOC / PDF