Kazneno pravo - dr. sc. Branko Brkić

  • "Etika kaznenog postupka", Hrvatska pravna revija, broj 11/2001.

 Svrha ovog seminarskog rada je komparacija međunarodnopravne zaštite ljudskih prava, u sklopu šireg područja etike kaznenog postupka, sa načelima kaznenog postupka u Republici Hrvatskoj...

Cijeli tekst: PDF


  • "Identitet između presude i optužbe", Hrvatska pravna revija, broj 4/2004.

Pitanjem objektivnog identiteta presude i optužbe sudovi prvog i drugog stupnja susreću se gotovo svakodnevno, riječ je o jednom od najsuptilnijih, najsloženijih ali i najspornijih pitanja kako sudske prakse tako i pravne znanosti.

Štoviše, o ovom pitanju u posljednje vrijeme piše se vrlo rijetko, iako svi koji su se njime bavili dijele stanovište da je riječ o "veoma suptilnom i posebno teško rješivom pitanju krivičnog postupka, i to kako sa stajališta zakonske regulative tako i sa stajališta procesne teorije i sudske prakse" ...

Cijeli tekst: PDF


  • "Izvršenje strane kaznene presude (egzekvatura)", Hrvatska pravna revija, broj 7/2006 i 8/2006.

Svaka država na teritoriju svoje suverenosti ima pravo sankcionirati ona ponašanja građana kojima se pravni poredak narušava do te mjere da zaslužuju kažnjivost prema odredbama kaznenog zakonodavstva dotične države.

Odatle i pravo te države da svakog počinitelja kaznenog djela u sudbenom postupku oglasi krivim i osudi po odredbama svog kaznenog zakonodavstva, neovisno o tome radi li se o vlastitim državljanima ili o strancima, jer svi oni dužni su poštivati pravni poredak države na čijem se teritoriju nalazi...

Cijeli tekst: PDF


  • "Kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, te poseban osvrt na silovanje i bludne radnje, teoretski i praktički aspekt, te problemi međusobne distinkcije", Hrvatska pravna revija, broj 2/2003.

 Ustav Republike Hrvatske kao pravni akt sa najvećom snagom jamči osobna prava i slobode, te čl. 22. propisuje da je čovjekova sloboda nepovrediva, da se ne može oduzeti niti ograničiti osim kada je to određeno zakonom, o čemu odlučuje sud.

Odredbom čl. 23. Ustava Republike Hrvatske štiti se svakoga od bilo kakvog oblika zlostavljanja, a odredbom čl. 35. jamči štovanje i pravna zaštita osobnog života, dostojanstva, ugleda i časti svakom građaninu ...

 

Cijeli tekst: PDF


  • "Kaznena djela razbojništva i razbojničke krađe", Hrvatska pravna revija, broj 11/2002.

Odredbom čl. 48. Ustava Republike Hrvatske zajamčeno je pravo vlasništva kao gospodarsko pravo koje spada u temeljne slobode i prava čovjeka i građanina.

Odatle i obveza zakonodavca da štiti pravo vlasništva i kaznenopravnim odredbama u slučaju kada ono bude ugroženo ili povrijeđeno, tako značajno da je nužna kaznenopravna prisila prema onima koji se drznu napasti nečije vlasništvo kao temeljno pravo čovjeka zaštićeno ustavnim normama...

Cijeli tekst: PDF


  • "Oduzimanje predmeta i imovinske koristi u kaznenom postupku", Hrvatska pravna revija, broj 12/2001.

Oduzimanje predmeta sigurnosna je mjera koja se prema počinitelju kaznenog djela može primijeniti glede predmeta koji je bio namijenjen ili uporabljen za počinjenje kaznenog djela, ili je pak nastao počinjenjem kaznenog djela, kada postoji opasnost da će se određeni predmet ponovno uporabiti za počinjenje kaznenog djela, ili kada se radi zaštite opće sigurnosti ili moralnih razloga oduzimanje predmeta čini prijeko potrebnim (čl. 80. st. 1. KZ-a)...

Cijeli tekst: PDF


  • "Presuda na zahtjev stranaka u istrazi", Hrvatska pravna revija, broj 1/2005.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku od 17. svibnja 2002. godine u kaznenoprocesnu praksu Republike Hrvatske uvedena je jedna značajna novina, koju komparativna zakonodavstva sadržavaju dugi niz godina, a koja je u zakonodavstvu Republike Hrvatske uvedena prvi put. Riječ je o nagodbi državnog odvjetnika i okrivljenika o krivnji i o kazni sadržanoj u odredbi čl. 190a. Zakona o kaznenom postupku – donošenje presude na zahtjev stranaka u istrazi...

Cijeli tekst: PDF


  • "Uz 123. godišnjicu osnova kaznenog zakona o zločinstvih i prijestupcih za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju", Hrvatska pravna revija, broj 1/2003.

Danom 30. studenoga ove godine navršava se  sto dvadeset i tri godina od kako je 30. studenog 1879. godine Predstojnik kraljevskog Hrvatsko-Slavonsko-Dalmatinskog vladinog odjela za pravosuđe Marijan Derenčin podnio preuzvišenom gospodinu Ivanu Mažuraniću, banu kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, pravom tajnom savjetniku Njegova carskog i kraljevskog apostolskog veličanstva uredovnu predstavku,  kojom preuzvišenog bana  izvješćuje da je izradio Osnovu kaznenoga zakona o zločinstvih i prijestupcih za Kraljevine Hrvatsku i  Slavoniju, uz obrazloženje iste, obavješćujući ga istovremeno da suradnje oko Osnove zakona o kaznenom redarstvu kao i Osnove odnosnoga uredbenog zakona poprilično napredovalo...

Cijeli tekst: PDF


  • "Zadarsko srednjovjekovno statutarno pravo - Zadarski statut iz 1305. godine", Hrvatska pravna revija, broj 8/2003.

Dana 6. lipnja 1997. godine u Hrvatskoj kazališnoj kući u Zadru ogranak Matice hrvatske u Zadru priredio je prikazivanje upravo tiskanog Zadarskog statuta, u izdanju Ogranka i suizdavača Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu.

Statut sastavljen u početku 14. stoljeća tiskan je na latinskom izvorniku i prvi put u hrvatskom prijevodu, što su preveli i pripremili Josip Kolanović, ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu i Mate Križman, profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu (iz prikaza knjige Šime Batovića, predsjednika Ogranka Matice Hrvatske, Zadarska smotra 1-3, 1997., str. 365). ...

Cijeli tekst: PDF


  • "Zadržavanje - uhićenje - pritvor"

Predmet ovog osvrta kritička je analiza pravne regulative instituta zadržavanja, uhićenja i pritvora, u novom Zakonu o kaznenom postupku, komparacija sa zakonskim rješenjima nekih europskih zemalja, te sa obvezama koje je Republika Hrvatska preuzela pristupanjem međunarodnim ugovorima kojima se jamče temeljna građanska prava i sloboda.

Pritvor je prvi sraz države, u težnji da zaštiti temeljne slobode i prava čovjeka, te društvene zajednice u nakani da zaštiti vrijednosti zajamčene ustavom, međunarodnim pravom i kaznenim zakonodavstvom, sa pojedincem koji je narušio te vrijednosti ili postoji sumnja da je to učinio...

Cijeli tekst: PDF


  • "Zapovjedna kaznena odgovornost i načelo zakonitosti u međunarodnom kaznenom pravu", Hrvatska pravna revija, broj 8/2001.

Institut zapovjedne kaznene odgovornosti u međunarodnom kaznenom pravu, slijedom povijesnih prilika, postao je u Republici Hrvatskoj žarištem znanstvene ali i političke pozornosti.

Ključno je pitanje da li je praksom Međunarodnog kaznenog tribunala u Haagu izricanjem osuđujućih presuda sa aspekta zapovjedne odgovornosti povrijeđeno načelo zakonitosti koje u suvremenom europskom kaznenom pravu nalazi svoj izraz u načelima nullum crimen sine lege scripta, nullum crimen sine lege stricta, nullum crimen sine lege certa i nullum crimen sine lege praevia...

Cijeli tekst: PDF


  • "Zapovjedna kaznena odgovornost - mogući teoretski i praktički aspekti", Hrvatska pravna revija, broj 2/2002.

Institut zapovjedne kaznene odgovornosti u Republici Hrvatskoj postao je prvorazrednom temom i žarištem političke pozornosti, a istovremeno vrlo sporo postaje prvorazrednim izazovom kaznenopravnih znanosti.

S jedne strane gotovo da nema dana kada u sredstvima javnog priopćavanja ili na političkim skupovima ne bude riječi o zapovjednoj kaznenoj odgovornosti, međunarodnom kaznenom sudu za progon osoba odgovornih za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena na području bivše Jugoslavije, o pravnoj utemeljenosti tog suda, te o "ugroženom" načelu zakonitosti od strane Haškog suda kroz institut "objektivne" odgovornosti, dok s druge strane kazneno pravna doktrina vrlo sporo slijedi te izazove...

Cijeli tekst: PDF


  • "Žalba protiv rješenja - neki teoretski i praktični problemi", Aktualna pitanja kaznenog zakonodavstva, "Inženjerski biro", 2005.

Osim presude kao pravnog akta najviše snage, kojom se meritorno odlučuje o krivnji optuženika, u kaznenom postupku sud donosi i rješenja, kako ona kojima se meritorno odlučuje o glavnoj stvari (u slučaju obustave istrage temeljem čl. 201. st. 1. toč. 1. i 4. ZKP-a, obustave postupka u postupku odlučivanja o prigovoru na optužnicu temeljem čl. 275. toč. 1. do 4. ZKP-a, obustave postupka rješenjem predsjednika vijeća temeljem čl. 291. st. 1. toč. 1. i 2. ZKP-a, odbacivanje optužnog prijedloga temeljem čl. 437. st. 1. toč. 1. u svezi sa čl. 201. st. 1. toč. 1. - 4. ZKP-a), tako i ona kojima se ne odlučuje o glavnoj stvari (rješenje o istrazi, rješenje o pritvoru, rješenje o zadržavanju, o mjerama opreza, o novčanim kaznama, o troškovima postupka, o nagradama i naknadi za rad odvjetnika, o izdvajanju nezakonitih dokaza, i dr.)...

Cijeli tekst: PDF

vrh stranice