- "Genocid, ratni zločin protiv civilnog pučanstva, uništavanje kulturnih dobara i objekata u kojima se nalaze kulturna dobra", Kazneni zakon u praktičnoj primjeni, Organizator, Zagreb, 2004.
Objekti zaštite kaznenih djela iz Glave XIII. Kaznenog zakona , a to je vidljivo i iz naziva te Glave, jesu vrijednosti koje su zaštićene i međunarodnim pravom. Određivanje da povrjeđivanje tih vrijednosti predstavlja počinjenje kaznenih djela nije samo ispunjavanje međunarodnih obveza Republike Hrvatske, nego je i pokazatelj da su to upravo one općeljudske vrijednosti koje i međunarodna zajednica prepoznaje kao osnovne postulate civiliziranog društva i kod nas zaštićene normama kaznenog prava koje izražavaju najoštriju osudu društva...
Cijeli tekst: DOC / PDF
- "Kaznenopravni aspekti zlouporabe droga", Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Zagreb, Vol. 10, broj 2/2003.
U radu se izlažu izmjene kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske koje se odnose na zlouporabu opojnih droga i analizira se nova regulativa svih oblika tog kaznenog djela. Ukazuje se na stavove već izražene u sudskoj praksi o pitanjima koja su od značaja i za primjenu odredaba Kaznenog zakonika, a prikazani su i podaci o rezultatima kaznenih postupaka vođenih u Republici Hrvatskoj zbog kaznenog djela zlouporabe opojnih droga u posljednjih pet godina
Cijeli tekst: DOC / PDF
- "Nova uloga suca u izvršavanju kazne zatvora", izvadak iz rada, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Zagreb, Vol. 8, broj 2/2001.
Stav da načelo legaliteta i tijekom izvršavanja kaznenopravnih sankcija (posebno kazne zatvora koja predstavlja bitno ograničavanje ljudskih sloboda) zahtijeva veća jamstva od onih koja mogu pružiti administrativna tijela rezultirao je ustrojavanjem sudske kontrole izvršavanja kazne zatvora kroz institut suca izvršenja.
Cijeli tekst: DOC / PDF
- "Novosti u posebnim postupcima i skraćenom postupku", Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Zagreb, Vol. 9, broj 2/2002.
Autor u radu analizira novosti koje je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku uveo u posebne postupke, od kojih je postupak prema okrivljenicima s duševnim smetnjama podvrgnut najznačajnijim promjenama koje korespondiraju s posljednjim izmjenama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. Donošenje u ovom posebnom kaznenom postupku rješenja o prisilnom smještaju u psihijatrijsku ustanovu okrivljenika koji je u stanju neubrojivosti počinio protupravno djelo osigurava veću zaštitu prava osoba s duševnim smetnjama koja proizlaze i iz Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. U većoj mjeri izmijenjene su i odredbe o skraćenom postupku po kojima se vodi najveći broj kaznenih postupaka. Te novine, koje se odnose na širenje nadležnosti suca pojedinca, tijek glave rasprave, njezino snimanje, sporazumijevanje stranaka i reduciranje obrazlaganja presude, trebaju ovaj postupak učiniti bržim i jednostavnijim. Rad ne pretendira iznijeti cjeloviti prikaz navedenih postupaka, jer u odnosu na neizmijenjene odredbe već postoji ustaljena sudska praksa koja je dala odgovor na većinu pitanja koja su bila sporna
Cijeli tekst: DOC / PDF
- "Objektivni identitet optužbe i (ne)vezanost suda za tužiteljevu pravnu ocjenu djela", Aktualna pitanja kaznenog zakonodavstva, Inženjerski biro, Zagreb, 2004.
Ustav Republike Hrvatske u članku 29. stavku 2. propisuje da okrivljenik, u slučaju sumnje ili optužbe zbog kažnjivog djela, između ostalog ima pravo biti obaviješten o naravi i razlozima optužbe koja se diže protiv njega i o dokazima koji ga terete (alineja 1.). Stavkom 5. istog članka određeno je da se kazneni postupak može pokrenuti samo pred sudom na zahtjev ovlaštenog tužitelja...
Cijeli tekst: DOC / PDF
- "Primjena Zakona o izvršavanju kazne zatvora", Aktualna pitanja kaznenog zakonodavstva, Inženjerski biro, Zagreb, 2002.
Nedavno stupanje na snagu Zakona o izvršavanju kazne zatvora (nastavno: ZIKZ) koji se, u dijelu koji se odnosi na suca izvršenja, primjenjuje tek od 1. siječnja 2002. godine , kao i relativno siromašna sudska praksa, nalažu oprez u ocjenama ovog Zakona.
Međutim, i ovo kratko razdoblje bilo je dostatno za uočavanje određenih praznina i nejasnoća ZIKZ-a te neujednačenosti u postupanju sudova i sudaca, kako pri poduzimanju u samom kaznenom postupku radnji koje su značajne za izvršavanje kazne zatvora, tako i u postupcima sudaca izvršenja.
Cilj ovog rada je ukazati na neke nedorečenosti postojećih propisa i, dakako, ponuditi onima koji ih primjenjuju argumente za predložena rješenja koja bi pridonijela ujednačavanju sudske prakse.
Cijeli tekst: DOC / PDF
- "Priznanje dokaza izvedenih pred pravosudnim tijelima strane države", Aktualna pitanja kaznenog zakonodavstva, Inženjerski biro, Zagreb, 2003.
Općepoznate činjenice sve "mekših" državnih granica, kontinuiranih migracija, brzog međunarodnog protoka ljudi, dobara i informacija, pa posljedično svemu tome i "internacionalizacije" kriminaliteta, danas nije potrebno detaljnije obrazlagati. Zbog toga bi u bilo kojoj zemlji bilo teško naći kaznenog suca koji bar jednom u svojoj praksi nije imao neki predmet s elementom inozemnosti.
Stoga se pitanje pravne valjanosti dokaza koji su izvedeni u inozemstvu svugdje može pojaviti kao važan problem o čijem rješavanju često ovisi pravilna odluka suda.
U ovome radu bit će prikazane prave situacije u kojima se može postaviti pitanje valjanosti dokaza izvedenih u inozemstvu kao i moguća postupanja suda u takvim slučajevima.
Cijeli tekst: DOC / PDF
- "Problemi u kaznenom postupku protiv osoba s duševnim smetnjama", Aktualna pitanja kaznenog zakonodavstva, Inženjerski biro, Zagreb, 2006.
Tri su kategorije osoba s duševnim smetnjama na koje se odnose odredbe kaznenog materijalnog, a posebno i odredbe kaznenog postupovnog prava: osobe koje su u stanju neubrojivosti počinile protupravnu radnju, osobe koje su u stanju smanjene neubrojivosti počinile kazneno djelo i osobe koje su zbog aktualnih duševnih smetnji raspravno nesposobne. Autor u radu analizira pojedine probleme koji su se pojavili u sudskoj praksi koja se u ovom području razvila tijekom četverogodišnje primjene odredaba Zakona o kaznenom postupku i Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama nakon novela tih zakona iz 2002. godine i sugerira načine njihovog rješavanja radi ujednačavanja sudske prakse i zaštite temeljnih ljudskih prava okrivljenika s duševnim smetnjama.
Cijeli tekst: PDF
- "Promjene u nadležnosti USKOK-a i sudova po Noveli ZUSKOK-a", Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, broj 2/2005
Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta mijenjan je kratko vrijeme nakon donošenja, a posljednja njegova Novela imala je za cilj poboljšati regulativu koja se odnosi na (1) pitanje djelokruga i nadležnosti Ureda i nadležnosti sudova; (2) organizaciju Ureda i posebnih odjela sudova; (3) pitanja suradnje Ureda s policijom i (4) pitanje ovlasti Ureda u predistražnom postupku. Ovaj rad usredotočen je na izmjene ZUSKOK-a koje se odnose na nadležnost Ureda i sudova nakon Novele, i to na katalog kaznenih djela u nadležnosti Ureda, nadležnost Ureda u poslovima međunarodne suradnje, odnos Ureda i drugih državnih odvjetništava te redarstvenih vlasti, nadležnost sudova, posebnosti u pribavljanju podataka o bankovnim računima te pitanje nadležnosti u postupcima pokrenutima prije Novele...
Cijeli tekst: PDF
- "Trajanje pritvora u svjetlu međunarodnih standarda te domaćeg prava i prakse", Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Zagreb, Vol. 13, broj 2/2006.
Autori se u radu bave pritvorom kao mjerom kojom se oduzima temeljno ljudsko pravo na slobodu iz aspekta međunarodnopravnih instrumenata za zaštitu ljudskih prava, judikature Europskog suda za ljudska prava, pravnih akata Vijeća Europe i Europske unije, judikature Ustavnog suda i Vrhovnog suda RH. Utvrđuju se i obrazlažu temeljna načela i pretpostavke određivanja i trajanja pritvora u europskom konvencijskom pravu kao i domaćem pravnom poretku s posebnim naglaskom na uvjete za produljenje pritvora. Osim materijalnopravnih uvjeta za ukidanje pritvora kao što su prestanak osnova za pritvor i načelo razmjernosti, važnu ulogu u ograničenju trajanja oduzimanja slobode pritvorom imaju rokovi trajanja pritvora za pojedini stadij postupka i ukupno za cijeli postupak. Stoga je važan dio rada posvećen rješavanju spornih pitanja računanja rokova za pritvor sukladno odredbama Zakona o kaznenom postupku te sudskoj praksi i smjernicama Vrhovnog suda RH.
Cijeli tekst: PDF
- "Ustupanje kaznenog progona stranoj državi", Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Zagreb, Vol. 7, broj 1/2000.
U međunarodnu kaznenopravnu pomoć u širem smislu, uz ekstradiciju, "malu" međunarodnu kaznenopravnu pomoć te izvršenje strane kaznene presude, spada i ustupanje kaznenog progona stranoj državi. Uz one opće razloge potrebe posebnog uređenja kaznenopravnih odnosa u kojima postoji element inozemnosti (a koji proizlaze iz svakovrsne komunikacije između država i međunarodnog prometa ljudi i dobara, danas znatno manje omeđenih državnim granicama nego prije kojeg desetljeća), razlozi postojanja instituta ustupanja kaznenog progona stranoj državi proizlaze iz zahtjeva za većom efikasnošću i ekonomičnošću u suzbijanju kriminaliteta, posebno onog s međunarodnim elementima, a ustupanje kaznenog progona posljedica je jačanja međunarodnog povjerenja, solidarnosti i suradnje među državama te želje za ostvarenjem bolje zaštite prava obrane kao i bolje resocijalizacije delinkventa u zemlji njegovog domicila.
Cijeli tekst: DOC / PDF
- "Zakonska i sudska politika kažnjavanja na području Županijskog suda u Zagrebu", Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Zagreb, Vol. 11, broj 2/2004.
U radu autori iznose podatke i daju analizu istraživanja koje se odnosi na zakonsku i sudsku politiku kažnjavanja na području Županijskog suda u Zagrebu. Rad predstavlja dio koji se uklapa u opsežni znanstveni projekt „Zakonska i sudska politika kažnjavanja u Republici Hrvatskoj“. Taj projekt važan je za razmatranje politike kažnjavanja u Republici Hrvatskoj, a ovaj rad sadrži okolnosti važne za razmatranje kaznene politike na području Županijskog suda u Zagrebu.
Cijeli tekst: DOC / PDF