19.09.2015.
Konferencija predsjednika vrhovnih sudova Srednje i Istočne Europe okuplja čelnike najviših sudova dvadeset i tri zemlje, koji se jednom godišnje sastaju kako bi raspravili neka od brojnih zajedničkih izazova s kojima se suočavaju u naporima na unapređenju pravosudnih sustava svojih zemalja, uključujući i promicanje neovisnosti pravosuđa, jačanje odgovornosti pravosudnih tijela, poboljšanju upravljanja sudovima, borbi protiv korupcije i izgradnji javne potpore radu sudova.
Razvila se iz skupa koji se na temu sudske odgovornosti održao u organizaciji CEELI Instituta 2007. i 2010. u Pragu. Prva službena konferencija predsjednika vrhovnih sudova održana je 2011. u CEELI Institutu u Pragu, a nakon toga 2012. u organizaciji Vrhovnog suda Albanije, 2013. Vrhovnog suda Crne Gore, 2014. Vrhovnog suda Gruzije te 2015. Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Osnovna je premisa Konferencije omogućiti vodećim ljudima vrhovnih sudova, u ozračju međusobnog povjerenja i razumijevanja, razgovarati otvoreno o zajedničkim problemima, podijeliti iskustva i sagledati moguća rješenja. Bez vanjskih utjecaja i nametanja mišljenja, predsjednici vrhovnih sudova, koji nose teret tih problema i odgovornost za njihovo rješavanje, jedini su autoriteti na ovoj Konferenciji pozvani ukazati, postaviti pitanja i davati odgovore.
Na Brijunskoj konferenciji sudjelovali su predstavnici vrhovnih sudova 17 država - Albanije, Azerbajdžana, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Češke Republike, Gruzije, Hrvatske, Kosova, Latvije, Litve, Mađarske, Makedonije, Poljske, Ruske Federacije, Slovačke Republike, Slovenije i Ukrajine. U svojstvu promatrača u radu Konferencije su sudjelovali i predstavnici Vrhovnog narodnog suda Kine.
Tijekom tri dana trajanja Konferencije predsjednici, odnosno, predstavnici vrhovnih sudova Srednje i Istočne Europe raspravljali su o pitanjima učinkovitosti rada sudova, alternativnom načinu rješavanja sporova, sudskoj neovisnosti na institucionalnoj i osobnoj razini, ulozi predsjednika sudova na smanjenju sudskih zaostataka, korištenje sudskih naloga u provođenju rasprave i osiguranju dokaza, odnosu sudova i sredstava javnog priopćavanja, te promjenama u pravosudnom sustavu zemalja Srednje i Istočne Europe.
Zadnjeg dana Konferencije usvojena je Izjava o načelima neovisnosti sudstva, koja polazeći od definicije neovisnosti sudstva i njegovih ciljeva, razrađuje preduvjete i obveze za njihovo ostvarenje - od imenovanja i trajanja mandata sudaca, nadležnosti sudstva, vođenja sudske uprave, osiguranja uvjeta i sredstava za rad sudova, odnosa sa zakonodavnom i izvršnom vlasti, te odnosa sa sredstvima javnog priopćavanja.