21.07.2021.
Europska komisija objavila je Godišnji izvještaj o stanju vladavine prava za 2021. Sastoji se od izvještaja o stanju vladavine prava u EU te 27 poglavlja za svaku zemlju članicu. Vladavina prava znači da svi dijelovi društva, uključujući sva tijela javne vlasti, uvijek djeluju u okviru ograničenja utvrđenih zakonom, u skladu s vrijednostima demokracije i temeljnih prava te pod nadzorom neovisnih i nepristranih sudova.
Republika Hrvatska u izvještaju se spominje 12 puta, a razrada je u Poglavlju za Hrvatsku. Najznačajniji dijelovi koji se odnose na pravosudni sustav navode podatak iz Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u (EU Justice scoreboard) o vrlo niskom dojmu građana u Republici Hrvatskoj o neovisnosti sudstva. Dojam je neprekidno u silaznom kretanju od 2016. i dalje je među najnižima u EU-u. Dva su osnovna razloga za loš dojam: upletanje ili pritisak vlade i političara te ekonomskih ili drugih posebnih interesnih skupina.
Rješavanju tih problema mogle bi pridonijeti detaljnije ankete kojima bi se među dionicima u pravosudnom sustavu ispitali i utvrdili konkretni razlozi za trajno nisku razinu percepcije neovisnosti pravosuđa. Posljednja anketa provedena je 2015. Uočeno je da je postupak izbora novog predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske (koji je još u tijeku) prouzročio prijepore i žestoke rasprave među najvišim predstavnicima državnih tijela, što je često uključivalo i podcjenjujuće izjave o sucima Vrhovnog suda i drugih sudova. Izdvojeno je da Ustavni sud naglašava važnost suradnje među državnim tijelima. Izvještaj ističe da bi trebalo ovlastiti neovisno i stručno tijelo čiji su članovi znatnim dijelom iz redova sudstva (u ovom slučaju Opća sjednica Vrhovnog suda) za izdavanje mišljenja prema kojem u praksi postupa nadležno tijelo za imenovanje (radi povećanja objektivnosti postupka kako bi se ograničila sloboda kojom izvršna vlast raspolaže u tim imenovanjima).
Sudbena vlast, uključujući Državno sudbeno vijeće, poduzela je značajne korake za raščišćavanje navoda o kršenju sudačke etike, stegovnom postupanju ili korupciji unutar sudstva. Izrada antikorupcijske strategije je u tijeku, ali nedostaje specijaliziranih istražitelja i državnih odvjetnika u antikorupcijskim kaznenim predmetima na visokoj razini. Zakonodavni okvir za borbu protiv korupcije tek treba reformirati. Nastavljeno je pozitivno kretanje istraga i kaznenih progona u predmetima korupcije na visokoj razini, ali pred sudom se može očekivati dugotrajan postupak koji usporava odluke suda. Istaknuto je da su objavljene imovinske kartice sudaca i državnih odvjetnika i osigurani dodatni resursi za njihovu provjeru.
Upotreba alata za elektroničku komunikaciju u sudovima postupno se povećava (trenutačno je među najslabije razvijenim u EU-u). Objavljivanje prvostupanjskih i drugostupanjskih sudskih presuda i dalje je vrlo ograničeno (preduvjet za poboljšanje je nadogradnja sustava e-spis).
U Izvještaju se navodi da su u pravosudnom sustavu postignuta poboljšanja u pogledu skraćenja trajanja postupka i smanjenja broja neriješenih, predmeta posebno na drugostupanjskim sudovima. Na prvostupanjskim je sudovima zbog pandemije bolesti COVID-19 i razornih potresa u dijelu zemlje došlo do odgoda sudskih rasprava, što je produljilo trajanje postupka.
Detaljnije na poveznicama: