Pod predsjedanjem Ivice Crnića, predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske održana je u Vrhovnom sudu Opća sjednica koju čine svi suci Vrhovnog suca. Na njoj su suci dali mišljenje o prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2005. u odnosu na sudbenu vlast. To mišljenje koje je danas upućeno Hrvatskom saboru u cijelosti glasi: Imajući na umu obveze Republike Hrvatske u procesu stabilizacije i pridruživanja Europskoj uniji, pri čemu je razvoj pravosuđa jedan od prioriteta tog procesa, Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske koju čine svi suci tog najvišeg suda u Republici Hrvatskoj ocjenjuje da će se predloženim Državnim proračunom Republike Hrvatske u 2005. moći, u osnovi, osigurati redovito obavljanje poslova u sudovima. Međutim, izostala su bitnija ulaganja u razvoj sudbene vlasti, pa prijedlog proračuna ne jamči da će biti moguće riješiti brojne zaostale predmete odnosno ubrzati sudske postupke. Zato Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske ocjenjuje da postoje razlike u verbalnim političkim opredjeljenjima da se za rad sudbene vlasti osiguraju dovoljna sredstva koja će omogućiti rješavanje zaostalih predmeta, ali i ubrzati postupke pred hrvatskim sudovima i planiranih sredstava u Državnom proračunu za tu namjenu. U takvoj situaciji i Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske moraju biti svjesni svoje odgovornosti za stanje u sudbenoj vlasti, pa i za moguće posljedice koje mogu nastati u procesu stabilizacije i pridruživanja Europskoj uniji. Neće se, naime, moći staviti na teret sudovima da oni nisu ispunili očekivanja hrvatske javnosti, ako im ne budu osigurani uvjeti za rad. Podaci pokazuju da nisu u cijelosti osigurana sredstva za isplatu plaća sudaca, sudskih savjetnika, službenika i namještenika za cijelu 2005. Pretpostavljamo da će se to pitanje ipak razriješiti kroz mogući rebalans Državnog proračuna. Posebno upozoravamo da je Hrvatski sabor izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, Zakona o parničnom postupku i Zakona o zemljišnim knjigama dao veća ovlaštenja za samostalni rad sudskim savjetnicima i zemljišno-knjižnim referentima, te time povećao stupanj njihove profesionalne odgovornosti. Međutim iako se očekuje da oni kroz tako povećani stupanj radne samostalnosti i odgovornosti doprinesu učinkovitijem radu sudova, to nije praćeno odgovarajućim zakonodavnim i financijskim mjerama da se takav rad primjereno, povećano plati. Već u mišljenju u odnosu na proračun za 2004. Opća sjednica Vrhovnog suda ukazala je i na neodgovarajući materijalni položaj sudskih savjetnika, službenika i namještenika, te predlaže da Hrvatski sabor obveže Vladu Republike Hrvatske da razmotri pitanje plaća tih državnih službenika, ali i pitanje plaća u državnoj upravi u cijelosti. Iz više sudova dobili smo upite sudskih službenika i namještenika koji ukazuju na svoj nezadovoljavajući materijalni položaj, što je dodatni pokazatelj da treba vrlo ozbiljno i temeljito razmotriti njihove plaće. Sadašnje plaće ne stimuliraju sposobne da prihvate rad u državnoj upravi. Razvoj sudbene vlasti i njezina efikasnost nisu mogući bez učinkovite informatizacije. Međutim u praksi je problem popuniti mjesta informatičarima, jer su plaće i tih sudskih službenika izrazito nestimulativne i ne stimuliraju da se prihvati rad u sudbenoj vlasti na tim poslovima. Prijeti opasnost da se zbog nepopunjavanja tih mjesta neće moći održati ni ona razina informatizacije i korištenja informatičkih mogućnosti koja je do sada postignuta. Ocjenjujemo da sredstva namijenjena uređenju poslovnih prostora za rad sudova nisu dovoljna, što znači da dio sudova i dalje neće biti u funkciji. Time se također onemogućuje jedan od ciljeva reforme pravosuđa, tj. rješavanje zaostalih predmeta i ubrzavanje sudskih postupaka. Za 2005. tako je za adaptaciju Općinskog suda u Splitu planirano 7.125.000 kn. Međutim, s obzirom na broj predmeta koje rješava taj i drugi sudovi u okviru sada postojećeg prostora, ukazuje na potrebu da se pitanje zgrade za smještaj svih pravosudnih tijela u Splitu riješi ili izgradnjom nove zgrade ili dogradnjom i adaptacijom postojeće, za što planirana sredstva nisu dovoljna. Projekcija proračuna za 2006. i 2007. pokazuje da daljnjih ulaganja ne bi bilo pa je pitanje hoće li se predloženom adaptacijom riješiti problemi poslovnog prostora za pravosudna tijela u Splitu. Jednako tako nedovoljnim se ocjenjuje planiranih 3.000.000 kn za obnovu i opremanje dvorišnog dijela zgrade Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Istina u projekciji proračuna za 2006. za tu namjenu je planirano daljnjih 9.565.000 kn. To znači da poslovni prostor za Vrhovni sud Republike Hrvatske vjerojatno neće biti u funkciji prije 2007. To dovodi u pitanje planirani razvoj djelatnosti tog suda, ponajprije stvaranja središnjeg informativnog sustava za sudsku praksu, te osiguranja sudnica. Naime, u ovom trenutku Vrhovni sud Republike Hrvatske nema niti jedan prostor primjeren za sudnice u suđenjima drugog ili trećeg stupnja. Zato se predlaže da se u proračunu veća sredstva planiraju za 2005. a manji dio sredstava za 2006. Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske ocjenjuje pozitivnim ulaganje u objekte za pravosudna tijela u Zagrebu – kompleks: Ilica – Selska - Baruna Filipovića. Naime, pred sudovima u Zagrebu koncentriran je najveći broj predmeta i zaostataka, a već godinama nedostaje dovoljan broj sudaca ponajprije u najvećem sudu u državi, Općinskom sudu u Zagrebu. Tom sudu unatrag više godina nedostaje 50 sudaca. Također Opća sjednica ocjenjuje pozitivnim ulaganje u zgradu Županijskog suda u Vukovaru u iznosu od 15.000.000 kn, te s projekcijom u 2006. u iznosu od 20.500.000 kn. Na potrebu da se riješi pitanje smještaja pravosudnih tijela u toj županiji Opća sjednica Vrhovnog suda je već prije ukazivala i izražava zadovoljstvo što je to imalo odjeka kod Vlade Republike Hrvatske kao predlagatelja proračuna. Ovdje su posebno istaknuti problemi poslovnog prostora sudova u dva najveća grada u državi (Zagreb i Split), jer su tu koncentrirani i najveći problemi pa je dobro što se osiguravaju sredstva za rješavanje tih problema u Zagrebu ali ostaje otvoreno pitanje poslovnog prostora za sud u Splitu. Međutim valja naglasiti da i mnogi drugi sudovi rade u uvjetima koji ni približno ne udovoljavaju uvjetima za obavljanje sudbene funkcije, primjerice Sesvete, Dugo Selo, pa bi i za njih trebalo predvidjeti način rješavanja poslovnog prostora. Također zamjećujemo da za obnovu voznog parka pravosudnih tijela u 2005. nije planirana ni jedna kuna. Smatramo da bi valjalo imati na umu da je prije svega nužno obnavljati vozni park u dijelu istražnih službi županijskih sudova. O svim tim i drugim problemima Hrvatski sabor upoznat je dopisom Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Su-867-IV/03 od 10. rujna 2003. i broj Su-IV-221/04 od 27. veljače 2004. Ostaje i problem sredstava za povećanje stupnja sigurnosti na sudovima. U sudovima, naime, postoji realna opasnost od fizičkog nasrtaja na život i zdravlje, ne samo sudaca, već i stranaka i njihovih zastupnika. Opća sjednica ponovno ističe da tom pitanju valja posvetiti posebnu pozornost kako bi se izbjegle moguće nesreće. Vesna Fricki predstojnica Ureda predsjednika