23.12.2019.
Vrhovni je sud Talijanske Republike 2019. sačinio poredbeni prikaz o dopustivosti žalbi u kaznenim predmetima.
Od 24 države koje su poslale podatke, njih 20 imaju sustav u kojem vrhovni sud ostvaruje glavnu zadaću u oblikovanju pravnih pitanja i samo se iznimno bavi činjenicama iz nekog sudskog predmeta. Te izuzetne situacije su države različito regulirale, ali uvijek kao iznimku i u strogo kontroliranim uvjetima čime se ograničava pristup Vrhovnom sudu kao najvišem sudu.
U tim je pravnim sustavima ustrojen poseban žalbeni sud (neovisno o njegovu nazivu) koji se bavi odlučivanja u drugom stupnju o žalbama protiv odluka nižih sudova u kaznenim predmetima.
Odgovori pokazuju da samo Republika Hrvatska, Republika Slovačka i Veliko Vojvodstvo Luksemburg imaju modele u kojima vrhovni sudovi u kaznenim postupcima djeluju i kao žalbeni (apelacijski) sud i kao kasacijski sud (regulator prava). Riječ je o modelima u kojima se vrhovni sudovi u punoj jurisdikciji bave činjenicama, a pored toga obavlja i zadaću osiguranja jedinstvene primjene prava.
Republika Malta uopće nema Vrhovni sud, nego samo žalbene sudove.
Poredbeni prikaz ne obuhvaća sve države članice Europske unije (njih 28). Zato su dodatno prikupljeni podaci o pravnim sustavima država EU-a: Cipar, Grčka, Irska, Litva, Portugal i Rumunjska. Među tim državama jedino Republika Cipar u kaznenim postupcima ima mogućnost podnošenja žalbe Vrhovnome sudu slično onome kao i u Republici Hrvatskoj. Treba dodati da je pravni sustav u Republici Cipar jedinstven jer je riječ o posebnoj mješavini angloameričkog i kontinentalnog sustava.
Poredbeni prikaz pokazuje standard položaja i uloge vrhovnih sudova u kaznenim sustavima u 30 država Europe (28 država članica EU-a te Albanija i Norveška). Vrhovni sudovi ponajprije imaju ulogu osiguravati ujednačenost sudske prakse i usklađivati primjenu prava i poštivanja zakonitosti. Samo se iznimno vrhovni sudovi bave preispitivanjem činjenicama. Razlog tomu leži u omogućavanju vrhovnom sudu da kroz ograničeni pristup kvalitetno gradi jedinstvo nacionalnog prava te da ostvari ulogu onoga koji pravo tumači, usustavljuje i vodi računa o njegovom razvoju.
Detaljnije na poveznici: