Predsjednici sudova izrazili su zabrinutost činjenicom da iz godine u godinu sve više raste broj novih predmeta u kojima građani i pravne osobe po prvi puta zahtijevaju zaštitu svojih prava pred sudom. Tako je u sudove u 2004. primljeno 1.461.858 novih predmeta ili 11,96 posto više nego u 2003 1 . Iako su sudovi u 2004. riješili čak 16,84 posto više predmeta nego 2003. odnosno ukupno 1.393.724 predmeta, zaostaci rastu. Pojava da građani i pravne osobe sve više zahtijevaju zaštitu od sudova upućuje da i dalje nema drugih učinkovitih društvenih mehanizama koji bi omogućili da se sporovi rješavaju izvan državnih sudova. Vidljiv je veliki porast radnih sporova, osobito onih u kojima radnici od poslodavaca zahtijevaju isplatu plaća i drugih naknada. Razmatrana su i specifična pitanja rada prekršajnih sudova. Prekršajni sudovi imali su u 2004. u radu ukupno 717.819 predmeta. To znači da su svi sudovi u Republici Hrvatskoj te godine imali u radu sveukupno 3.402.681 predmeta. Uključujući i prekršajne sudove, sudovi u Republici Hrvatskoj, dakle, bilježe povećan priljev novih predmeta u 2004. za 7,96 posto. Tome broju valja dodati i podatak da su zemljišno-knjižni odjeli sudova u 2004. izdali građanima i pravnim osobama i 1.447.813 zemljišno knjižnih izvadaka s podacima o vlasništvu ili teretima na nekretninama ili 18,75 posto više nego u 2003. Na sastanku je osobita pozornost posvećena predmetima u kojima postupak traje dulje od pet godina, a odluke u njima još nisu donesene. Predsjednik Vrhovnog suda zahtijevao je da se tim predmetima da prvenstvo u rješavanju. Najveći broj starih predmeta imaju sudovi na području Zagreba i Splita. Riječ je o područjima u kojima su sudovi i inače opterećeni najvećim brojem predmeta, vrlo složenim po pravnoj problematici, a u kojima godinama nedostaje dovoljan broj sudaca. Primjerice, u Općinskom sudu u Zagrebu već više godina nedostaje oko 50 sudaca. Takvo stanje, dakako, utječe na dulje trajanje postupaka kao i na stvaranje zaostataka. Predsjednik Vrhovnog suda upoznao je prisutne s podatkom, da je u godini dana, radi ubrzanja postupka, dosad premješteno 26.324 predmeta s više opterećenih na manje opterećene sudove. Osim toga razmatrano je i postupanje u predmetima u kojima je Ustavni sud Republike Hrvatske naložio sudovima da predmete riješe u određenom roku, jer su postupci trajali nerazumno dugo. Riječ je o ukupno 435 takvih predmeta (u razdoblju od 2000. pa do 31. ožujka 2005.) koji također imaju prvenstvo u rješavanju. U više sudova koji imaju dovoljan broj sudaca broj predmeta u kojima postupci dulje traju je relativno malen pa je takva povoljna situacija zabilježena na području Bjelovara, Čakovca, Koprivnice, Osijeka, Požege, Varaždina, Virovitice i Vukovara. Na sastanku se raspravljalo i o nadzoru viših sudova nad nižima. Naime, iako se ovaj nadzor obavlja u odnosu na sudove nižeg stupnja svake godine, u cijelosti ili djelomično, ocijenjeno je da je potrebno uložiti dodatne napore. Pri tome je posebno istaknuto da za vrijeme nadzora valja organizirati i sastanke sa sucima u nadziranom sudu, prema potrebi i po specijaliziranim granama suđenja, kako bi se djelovalo i instruktivno. Sudionici sastanka su razmotrili i pitanja sigurnosti na sudovima. Naime, osobe i imovinu sudova osiguravaju pripadnici posebnog odjela pravosudne policije pri Ministarstvu pravosuđa. Predstavnici tog ministarstva prezentirali su stanje i moguće pravce razvoja te službe. Predsjednici sudova su ocijenili da razina sigurnosti stranaka, njihovih zastupnika i sudova uglavnom nije zadovoljavajuća jer nedostaje dovoljan broj pravosudnih policajaca za obavljanje svih poslova vezanih uz sigurnost. Osobit je problem nedovoljan broj tehničkih pomagala nužnih da se otkrije pokušava li netko u sud unijeti hladno ili vatreno oružje. Predsjednici sudova smatraju da je važno da Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski sabor također razmotre ovu problematiku i osiguraju materijalne uvjete koji će jamčiti dodatnu sigurnost u djelovanju sudova, ali i zaštitu stranaka i njihovih zastupnika. Predsjednici sudova opet su ukazali na poteškoće u provedbi pravomoćnih sudskih odluka. Istaknuta je potreba zakonskih izmjena u ovršnom postupku na način da vjerovnici mogu učinkovitije ostvarivati svoja prava, što bi trebalo utjecati na jačanje građanskog i poslovnog reda i morala. Sastanak je održan na Brijunima, u hotelu Neptun. Predsjednici će 14. travnja posjetiti Županijski i Općinski sud u Puli i upoznati se s uvjetima rada u kojima rade ti sudovi, te njihovim rezultatima. 1 Podaci ne obuhvaćaju prekršajne sudove. Za Vrhovni sud Republike Hrvatske Suzana Škurjanec