Reagiranje na članke objavljene u Večernjem listu i Novom listu

Tom cilju, međutim, ne pridonosi neprimjerena navodna izjava "visokog Vladinog dužnosnika" da je "Vrhovni sud postupio nezakonito, da je svjesno prekršio izričitu zakonsku zabranu izručenja u slučaju zastare te zlurado donio odluku kojom se krši zakon i prava naših građana".

U odnosu na analizu sudske prakse Vrhovnog suda prezentiranu u novinskim člancima potrebno je istaknuti da se odluke koje se u tim člancima raščlanjuju ne odnose na istu činjeničnu i pravnu osnovu, pa nisu niti proturječne.

Naime, jedna od dvije analizirane odluke (rješenje broj Kž-eun-2/2013-4 kojim je potvrđena prvostupanjska odluka o predaji tražene osobe Saveznoj Republici Njemačkoj) odnosi se na kazneno djelo krađe, a to kazneno djelo nije navedeno među onim kaznenim djelima za koja je člankom 10. Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije isključena takozvana "provjera dvostruke kažnjivosti". Druga odluka (rješenje broj Kž-eun-11/2013-4 kojim je ukinuto prvostupanjsko rješenje kojim je bila odbijena predaja tražene osobe Republici Sloveniji) odnosi se na kazneno djelo prijevare, a ono je izrijekom navedeno u tom katalogu kaznenih djela za koja se predaja izvršava bez provjeravanja "dvostruke kažnjivosti".

Moguće je da su uvaženi pravni stručnjaci, čija se mišljenja o "protivnosti prijašnjoj praksi Vrhovnog suda" citiranju u novinskim člancima, bili zavedeni činjenicom da se u oba slučaja radi o kaznenim djelima iz članaka 217. Kaznenih zakona. Međutim, ne radi se o istim Zakonima: jedno je kazneno djelo prijevare iz članka 217. Kaznenog zakona Republike Slovenije, a drugo je kazneno djelo teške krađe iz članka 217. Kaznenog zakona Republike Hrvatske iz 1997. godine, a to je moguće uočiti već i površnim čitanjem odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Kž-eun-2/2013-4 i Kž-eun-11/2013-4, dostupnih na internetskim stranicama Vrhovnog suda.

Konačno, Vrhovni sud će, radi ostvarenja svoje ustavne zadaće koju ima kao najviši sud u Republici Hrvatskoj – osiguravanja jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni – kada na Općoj sjednici ili sjednicama odjela bude raspravljao o spornim pravnim pitanjima i pitanjima od interesa za ujednačavanje sudske prakse, sukladno članku 34. stavku 4. Zakona o sudovima, na te sjednice pozvati i istaknute znanstvenike i stručnjake iz pojedinoga pravnog područja kad ocijeni da bi i oni svojim znanjem mogli pridonijeti opisanom cilju.