Zlatko Crnić Zlatko Crnić poginuo je 29. rujna 1992. u prometnoj nesreći. "Trajno je upisao svoje ime u hrvatsko sudstvo, i još dugo će biti primjer i nadahnuće sadašnjim i budućim naraštajima sudaca. Iako ga već godinama nema među nama, uspomena na njega ne blijedi. Nedostaje nam njegova stručnost, prijateljski odnos, razumijevanje i poticajnost koje je širio oko sebe bez razlike kome i kojem poslu pristupao" rekao je Branko Hrvatin, predsjednik Vrhovnog suda Hrvatske na početku prisjećanja na Zlatka Crnića. Profesor i sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske dr. sc. Željko Potočnjak ukazao je na njegov značajan doprinos pravnoj znanosti. Napisao je više knjiga iz područja radnog prava te stotinjak stručnih članaka iz područja radnog, ali i građanskog, trgovačkog, materijalnog i građansko-procesnog prava. Svi su ti radovi Zlatku Crniću pribavili ugled vodećeg stručnjaka pravne struke i prakse radnog prava. Uz svoju bogatu profesionalnu aktivnost, uz sudačku funkciju i druge obveze u radu i upravljanju sudom, sudjelovao u brojnim stručnim savjetovanjima kao organizator, urednik, autor i predavač, a surađivao je u svim stručnim publikacijama. Polaznicima seminara za stručno usavršavanje sudaca, stručnih suradnika i pravosudnih pripravnika ostat će u pamćenju njegova predavanja obilježena jasnoćom, zanimljivošću i preciznošću izlaganja, a generacije pravnika sjećat će ga se i kao člana komisije za polaganje pravosudnog ispita te pravednog ispitivača. Aktivno je sudjelovao u radu velikog broja stručnih ustanova. Između ostalog bio je član i utemeljitelj Društva za građanskopravne znanosti i praksu Hrvatske i Društva hrvatskih sudaca, član redakcije časopisa Privreda i pravo te član uređivačkog odbora Stručne informacije. Osim toga, bio je dugogodišnji član Zakonodavnopravne komisije Sabora Republike Hrvatske i mnogobrojnih stručnih grupa te surađivao u izradi različitih zakonskih projekata. Dao je značajan doprinos stvaranju i unapređenju demokratskog poretka u Republici Hrvatskoj kao zamjenik predsjednika Republičke izborne komisije na prvim višestranačkim i demokratskim izborima u svibnju 1990. godine. Na istoj je funkciji bio u vrijeme provedbe referenduma 1991. godine, a bio je i predsjednik Izborne komisije Republike Hrvatske na izborima u kolovozu 1992. godine. Ujedno je bio i koautor priručnika Hrvatsko izborno pravo. Kao član Ustavne komisije Sabora Republike Hrvatske sudjelovao je u pripremanju novog Ustava i Ustavnog zakona, a bio je i koautor komentara tog zakona. Bio je član Družbe braće hrvatskog zmaja, član i prisjednik Plemenite općine Turopoljske, član sportskih udruženja, sudionik kulturnih i sportskih događanja. U rijetkim trenucima slobodnog vremena slikao je prijatelje, kolege i ljude s kojima se susretao. "Zlatka Crnića krasila je ljudska toplina, radinost, vedrina, hrabrost, skromnost i spremnost pomoći drugima. Bio je sretan čovjek, kročio je putem koji je volio i nikada nije sumnjao u ideale kojima je cijeloga života težio," rekao je između ostaloga njegov kolega i prijatelj mr. sc. Hrvoje Momčinović, sudac Ustavnog suda RH u mirovini. O stvaranju ideje o osnivanju Zaklade Zlatko Crnić, kako bi se na najbolji način zadržalo sjećanje na njega, i njezinu djelovanju okupljenima je govorio Mladen Žuvela, sudac Ustavnog suda RH u mirovini. Osim što joj je zadaća imenom i plemenitošću sačuvati uspomenu na Zlatka Crnića, njezina je svrha u poticanju i pomaganju vrsnih studenata prava i mladih pravnika te nagrađivanju najbolje među njima. Svojem dosadašnjim radom Zaklada je u potpunosti opravdala ime koje nosi i ideju radi koje je i osnovana. Vesna Fricki predstojnica Ureda predsjednika