Vrhovni je sud u povodu žalbe optuženika i USKOK-a djelomično ukinuo, djelomično potvrdio, djelomično odbio optužbu i preinačio u odluci o kazni presudu Županijskog suda u Osijeku

22.04.2020.

Riječ je o kaznenom postupku koji se odnosio na četiri događaja. Odlukom Vrhovnog suda dio prvostupanjske presude je ukinut. To se odnosi na optužbu da su optuženi načelnik općine i optuženi član općinskog poglavarstva osigurali trećem optuženiku prodaju većeg zemljišta u općinskoj Zoni malog gospodarstva.

 Prvostupanjski je sud pogrešno mijenjao činjenični opis inkriminacija u odnosu na ovaj događaj i unio u činjenični opis nove činjenice. Prvostupanjski će sud iznova provesti raspravu te ocijeniti je su li optuženici počinili kaznena djela za koja se terete i kako ih pravilno treba pravno označiti, sve uz primjenu blažeg zakona i prema izvornoj optužnici USKOK-a.

Vrhovni je sud u odnosu na dio osuđujuće prvostupanjske presude utvrdio da je za kaznena djela primanje mita i poticanje na primanje mita nastupila zastara kaznenog progona. Riječ je o optužbi da su optuženi načelnik općine i optuženi član općinskog poglavarstva u više navrata tražili od optuženika kojem su prodali zemljište da im preda dio novca koji je dobio preprodajom zemljišta. Ta djela su počinjena 2010. Prema Kaznenom zakonu za ta djela zastara kaznenog progona nastupa šest godina nakon počinjenja djela. Ako je prije nastupa zastare donesena prvostupanjska presuda, onda se zastara kaznenog progona produljuje za dvije godine. Ovaj postupak je trajao dugo jer je ranije bila donesena prvostupanjska presuda koja je u žalbenom postupku ukinuta. Sada je, a s obzirom na to da je od počinjena djela prošlo više od 8 godina, utvrđeno da je u odnosu na ta djela nastupila zastara pa je optužbu trebalo odbiti po službenoj dužnosti.

Vrhovni je sud potvrdio prvostupanjsku oslobađajuću odluku. Odluka se odnosi na optužbu da je jedan optuženik tražio da mu se proda velika parcela zemljišta u općinskoj Zoni. To mu je prema optužnici i omogućeno i odmah je to zemljište preprodao po višestruko višoj cijeni. Vrhovni sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno zaključio da nije dokazano da su se radnjama optuženika ostvarila bitna obilježja kaznenog djela za koje se tereti. Nije dokazano niti postojanje zajedničkog dogovara između ovog optuženika i ostalih osoba koje se navode u optužnici da bi bile uključene u događaj. Indicije koje postoje nisu dostatne za zaključivanje izvan svake razumne sumnje o postojanju dogovora.

Odlukom Vrhovnog suda pravomoćna je osuda za optuženog vojnog zapovjednika. Za njega je prvostupanjska presuda preinačena u odluci o kazni. Osuđen je jer je u dogovoru sa optuženim načelnikom općine i optuženim članom općinskog poglavarstva naložio vojsci izvođenje radova u općinskoj Zoni. To je učinio usprkos tome što je tada bila zabranjena uporaba inženjerskih postrojbi Hrvatske vojske za obavljanje radova koji nisu za potrebe oružanih snaga. Hrvatska vojska je izvela radove kroz Zonu. Time je Republika Hrvatska oštećena. Vrhovni je sud ovom optuženiku za kaznu na koju je osuđen prvostupanjskom presudom (kazna zatvora jedna godina) izrekao uvjetnu osudu na način da se kazna zatvora neće izvršiti ako optuženik u vremenu provjeravanja 2 godine ne počini novo kazneno djelo i ako u roku od 1 godine od pravomoćnosti presude ispuni posebnu obvezu popravljanja štete oštećenoj Republici Hrvatskoj i isplatom 67.549,55 kuna. Kod izricanja ove kazne Vrhovni je sud Republike Hrvatske vodio računa o svim olakotnim i otegotnim okolnostima. Optuženiku su kao olakotne okolnosti, osim samog sudjelovanja u Domovinskom ratu, posebno uzete u obzir i činjenice da je tijekom rata tri puta ranjen zbog čega i ima status Hrvatskog ratnog vojnog invalida. Uzeto je u obzir i da je od počinjenja kaznenog djela prošlo 13 godina. Optuženik je upozoren da sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje kazne zatvora ako u roku koji mu je određen ne izvrši u potpunosti ili u većoj mjeri posebnu obvezu.

Vrhovni je sud preinačio prvostupanjsku osuđujuću presudu za jedan događaj u pravnoj oznaci jer je prvostupanjski sud pogrešno primijenio Kazneni zakon. Riječ je o događaju u kojem su optuženi načelnik općine i optuženi član općinskog poglavarstva za zgradu čiji je vlasnik općina, omogućili optuženom vlasniku trgovačkog društva izvođenje građevinskih radova bez provođenja postupka javne nabave. Zbog te preinake optuženici su osuđeni za kazneno djelo s blaže predviđenom kaznom zatvora. Optuženi načelnik općine je osuđen na kaznu zatvora 8 mjeseci te je primijenjena uvjetna osuda s rokom provjeravanja 1 godina. Optuženi član općinskog poglavarstva je osuđen na kaznu zatvora 6 mjeseci te je primijenjena uvjetna osuda s rokom provjeravanja 1 godina. Kod izricanja ove kazne Vrhovni je sud Republike Hrvatske vodio računa o svim olakotnim i otegotnim okolnostima. Uzeto je u obzir da su obojica ranije neosuđivani. Optuženi vlasnik trgovačkog društva je osuđen nižom kaznom zatvora i to 6 mjeseci te je primijenjena uvjetna osuda s rokom provjeravanja 1 godina jer je sada pravilno proglašen krivim za blaže kazneno djelo. Ovaj optuženik je ranije osuđivan, ali nije ostvario protupravnu imovinsku korist počinjenim kaznenim djelom.

Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da će ove kazne ispuniti svrhu kažnjavanja. Te kazne će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava. Osim toga, kazna sadrži i dostatnu količinu društvene i moralne osude za zlo koje su optuženici prouzrokovali.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-Us 161/2017

glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić

vrh stranice