14.06.2022.
Riječ je o kaznenom postupku koji se odnosio na sedamnaest optuženika. Odlukom Vrhovnog suda dio prvostupanjske presude je ukinut. To se odnosi na optužbu da su se dvojica optuženika 2008. (jedan od njih profesor na fakultetu) povezali u zajedničko djelovanje s još dvije osobe s ciljem stjecanja nepripadajuće materijalne koristi. Terete se da su sa zainteresiranim studentima dogovarali upis položenih ispita iz određenih predmeta na fakultetu. Taj upis je prema optužnici bio bez obzira na stvarno pokazano znanje ili bez pristupa ispitu.
Prema optužnici za tu su uslugu od studenata primali novac. Dio novca su međusobno dijelili, dio davali drugim profesorima i asistentima kako bi koristeći svoj status na fakultetu utjecali na druge profesore i asistente da studentima koje bi im uputili upišu položeni ispit. Ujedno, optužnicom se dvoje studenata tereti za poticanja na protuzakonito posredovanje jer su prema optužnici dali dar da primatelj dara iskoristi svoj društveni položaj i utjecaj te posreduje da se obavi radnja koja se ne bi smjela obaviti. To se odnosilo na upis položenog ispita premda za to nije pokazano stvarno znanje. Optužnicom se tereti i voditeljica studentske referade za zlouporabu položaja i ovlasti i primanje mita te dvoje profesora za primanje mita.
Prvostupanjska se presuda u tom dijelu temelji na nezakonitom dokazu. Naime, određeni dokazi u spisu su rezultat posebnih dokaznih radnji, a koje su provedene na temelju naloga suca istrage. Prema podacima u spisu provedene su posebne dokazne radnje: nadzor i tehničko snimanje telefonskih razgovora i drugih komunikacija na daljinu te tajno praćenje i tehničko snimanje osoba i predmeta. Nalog suca istrage kojim je određeno provođenje posebnih dokaznih radnji ne zadovoljava standarde postavljene za dopuštenost miješanja države u temeljna prava i slobode pojedinca. Posebne dokazne radnje su posebna vrsta izvidnih radnji. Provode se u fazi izvida kaznenih djela kada postoji razina vjerojatnosti «osnove sumnje» da je neko djelo počinjeno. Uloga suca istrage u toj fazi postupka je kontrolirati zakonitost u provođenju mjera prema okrivljenicima.
No, nalog suca istrage u ovom postupku ne sadrži potrebne podatke i nije konkretizirano obrazloženje svih zakonskih pretpostavki za njegovu primjenu te ocjenu postojanja osnove sumnje. Razlozi koji su iznijeti u obrazloženju naloga ne upućuju jasno da je miješanje u ostvarivanje temeljnih prava pojedinca bilo nužno i u skladu sa zakonom i da posebne dokazne radnje nisu naložene nemarno, neregularno ili bez potrebnog razmatranja. Dokazi pribavljeni na temelju tako manjkavog obrazloženja suca istrage stoga su rezultat povrede prava na privatnost. Zato su ispunjene pretpostavke za utvrđenje da su tako prikupljeni dokazi nezakoniti dokazi. Drugim riječima rezultati mjera provedenih na temelju ovakvih naloga su nezakoniti. (Ne)dokazanost navedenih kaznenih djela temelji se za svako djelo i svakog optuženika upravo na telefonskim razgovorima koji su rezultat ovako nezakonito određenih mjera.
Zato je prvostupanjsku presudu u tom dijelu trebalo ukinuti. Prvostupanjski će sud iznova provesti raspravu te odlučiti o izdvajanju nezakonitih dokaza. Potom će iznova ocijeniti jesu li optuženici počinili kaznena djela za koja se terete, odnosno donijeti će novu, na zakonu zasnovanu odluku, koju će valjano obrazložiti.
Vrhovni je sud u odnosu na preostali dio osuđujuće presude (u odnosu na 10 optuženika) kao i u odnosu na dio oslobađajuće prvostupanjske presude (u odnosu na 8 optuženika) utvrdio da je za kaznena djela zlouporaba položaja i ovlasti, davanje mita, primanje mita, udruživanje za počinjenje kaznenih djela, protuzakonito posredovanje i poticanje na protuzakonito posredovanje nastupila zastara kaznenog progona. Riječ je o optužbama povezanim s počinjenjem kaznenih djela za koja je prvostupanjska presuda ukinuta. Ova kaznena djela su počinjena od lipnja do srpnja 2008. Prema Kaznenom zakonu za neka od tih djela zastara kaznenog progona nastupa za šest, a za neka deset godina nakon počinjenja djela. Ako je prije nastupa zastare donesena prvostupanjska presuda, onda se zastara kaznenog progona produljuje za dvije godine. Ovaj postupak je trajao dugo jer je riječ o iznimno opsežnom predmetu u kojem je već bila donesena prvostupanjska presuda koja je u žalbenom postupku ukinuta. Sada je, a s obzirom na to da je od počinjena djela prošlo više od 12 godina, utvrđeno da je u odnosu na ta djela nastupila zastara pa je optužbu trebalo odbiti po službenoj dužnosti.
Detaljnije na poveznici: