Vrhovni sud postrožio kaznu optuženiku za izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu i nepružanje pomoći

20.09.2021.

Vrhovni je sud donio presudu kojom je prihvatio žalbu državnog odvjetnika i preinačio u odluci o kazni presudu Županijskog suda u Karlovcu. Time je postala pravomoćna presuda kojom je optuženik proglašen krivim za dva kaznena djela i to izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu i nepružanje pomoći.

Optuženik je osuđen jer je 2015. prouzrokovao prometnu nesreću kojom je prouzročio smrt jedne osobe. Upravljao je osobnim vozilom pod utjecajem alkohola koncentracije 2,42 g/kg alkohola u krvi. Vozio je mokrim kolnikom u uvjetima slabije vidljivosti zbog noći. Zbog neprilagođene brzine kretanja i alkoholiziranosti propustio je obratiti pažnju na pješaka koji je prelazio cestu. To je dovelo do udara vozila u tijelo pješaka. Pješak je ostao ležati na tlu ozlijeđen. Optuženik je osuđen i jer se nije zaustavio i pružio pomoć ozlijeđenom pješaku iako je to bio u mogućnosti. Pješak je zadobio višestruke teške tjelesne ozljede opasne po život. Usprkos liječenju od posljedica tih ozljeda preminuo je nakon nepuna tri mjeseca.

Prvostupanjskom je presudom osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora 2 (dvije) godine i 3 (tri) mjeseca.

Vrhovni je sud preinačio u odluci o kazni prvostupanjsku presudu i optuženiku povećao kaznu za kazneno djelo izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometnu te izrekao strožu jedinstvenu kaznu zatvora. Optuženik je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora 3 (tri) godine i 2 (dva) mjeseca. Prihvaćena je utvrđena kazna zatvora iz prvostupanjske presude za kazneno djelo nepružanja pomoći.

Vrhovni sud smatra da je prvostupanjski sud odmjerio kaznu u prekratkom trajanju jer sve utvrđene okolnosti nisu primjereno vrednovane prilikom odmjeravanja visine kazne zatvora. Za kazneno djelo izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu nisu se trebale primijeniti odredbe o ublažavanju kazne (odmjeravanje kazne ispod zakonom propisanog minimuma za to kazneno djelo). Pravilno su optuženiku cijenjene kao olakotne okolnosti iskreno priznanje i kajanje, isprika obitelji žrtve, prijašnja neosuđivanost te okolnosti da je u stalnom radnom odnosu i uzdržava maloljetno dijete. Međutim, te olakotne okolnosti ne predstavljaju naročito olakotne okolnosti koje su pretpostavka za ublažavanje kazne. Prvostupanjski je sud propustio cijeniti činjenicu da je optuženik pokazao izrazitu upornost u nepoštivanju prometnih propisa i viši stupanj kriminalne volje. Prekršio je više odredbi Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Doveo se u stanje iznimno visoke alkoholiziranosti i gotovo uopće nije mogao ostvariti kontrolu nad vozilom i na siguran način upravljati motornim vozilom. Pritom nije mario za eventualne posljedice koje vožnjom u takvom stanju može prouzročiti drugim sudionicima u prometu. To upućuje na njegov nonšalantan i neodgovoran odnos te bezobzirnost prema nastanku ovako teških posljedica. Te okolnosti zaslužuju strože kažnjavanje bez obzira na brojne utvrđene olakotne okolnosti.

Postrožena je kazna primjerena ličnosti optuženika i pogibeljnosti počinjenih kaznenih djela. Takva je kazna pogodna za ostvarenje svrhe kažnjavanja i izražavanje jasne i nedvosmislene društvene osude zbog počinjenih kaznenih djela. Kaznom će se ponajprije djelotvorno utjecati na optuženika da ubuduće više ne čini kaznena djela. Istovremeno će se utjecati i na sve ostale građane da razviju i učvrste svijest o tome da je činjenje kaznenih djela pogibeljno, a kažnjavanje počinitelja pravedno. Osim toga, kazna treba odvratiti sve da ne čine kaznena djela (tzv. generalna prevencija).

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž 112/2021

glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić



vrh stranice