Vrhovni sud postrožio kaznu optuženiku zbog razbojništva u pokušaju

02.06.2020.

Vrhovni je sud donio presudu kojom je prihvatio žalbu državnog odvjetnika i preinačio u odluci o kazni presudu Županijskog suda u Zagrebu. Time je postala pravomoćna presuda kojom je optuženik proglašen krivim za kazneno djelo razbojništva u pokušaju.

Optuženik je osuđen jer je maskiran maramom preko lica i naoružan automatskom puškom uperio pušku u zaštitare koji su obavljali primopredaju novca na parkiralištu velike trgovačke kuće. Postupao je zajedno sa supočiniteljem čiji je identitet ostao nepoznat. Zatražio je predaju kofera sa novcem i sa uperenom puškom trčao prema jednom od zaštitara. Zaštitar je ispalio 3 hica iz pištolja u optuženika i nanio mu strijelne rane trbuha i obje ruke. Optuženiku je ispala iz ruke puška i pobjegao je s mjesta događaja.

Optuženik je djelo počinio nakon što je izišao iz zatvora na uvjetni otpust. Odslužio je 6 godina i 4 mjeseca od ukupno 8 godina i 6 mjeseci kazne zatvora na koju je osuđen presudom 2014., zbog počinjenja više kaznenih djela.

Prvostupanjskom je presudom optuženik osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora 11 (jedanaest) godina. Presudom je opozvan uvjetni otpust na kojem se nalazio optuženik i uzeta kao utvrđena jedinstvena kazna zatvora 8 godina i 6 mjeseci na koju je osuđen ranijom presudom iz 2014.

Vrhovni je sud preinačio u odluci o kazni presudu i optuženiku povećao kaznu. Optuženik je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora 15 (petnaest) godina. Uzeta je u obzir utvrđena jedinstvena kazna zatvora na koju je osuđen 2014. U kaznu zatvora je uračunato vrijeme koje je proveo u istražnom zatvoru i na izdržavanju kazne zatvora.

Vrhovni sud smatra da je prvostupanjski sud odmjerio jedinstvenu kaznu u prekratkom trajanju. Jedinstvena kazna zatvora koja se izriče za više kaznenih djela odmjerava se na temelju ocjene počiniteljeve ličnosti i počinjenih kaznenih djela u njihovoj ukupnosti.

Optuženik je u više navrata do sada osuđivan. Od 2009. čini sve teža kazna djela. Već je osuđivan zbog kaznenih djela razbojništva i ranije je počinio kaznena djela uporabom oružja. Djelo za koje je osuđen u ovom postupku nije dovršeno jer je jedan od zaštitara pružio otpor pucajući iz pištolja. Optuženik je očito bio spreman koristiti automatsku pušku koju je držao jer je bila napunjena, ali je u tome spriječen jer je zaštitar prvi zapucao i pogodio ga.

Djelo je počinio tijekom uvjetnog otpusta što znači nakon što je prijevremeno otpušten sa izdržavanja kazne zatvora na koju je osuđen u ranijem postupku. Uvjetni otpust je očigledno bila pogrešna procjena da je na optuženika do tada izdržani dio kazne dovoljno utjecao da više ne čini kaznena djela. Ovakvim ponašanjem optuženik je izigrao iskazano mu povjerenje i pokazao da je činjenje kaznenih djela konstanta u njegovom ponašanju.

Postrožena kazna je primjerena ličnosti optuženika i počinjenim djelima u njihovoj ukupnosti. Takva kazna je pogodna da se ostvari svrha kažnjavanja i time izrazi društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela. Kazna treba utjecati na optuženika, ali i na sve druge da ne čine kaznena djela. Ujedno će utjecati na svijesti građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno i pojačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava.

Detaljnije na poveznici:

- VSRH I Kž-37/2020

glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić


vrh stranice