Vrhovni sud Republike Hrvatske demantira Jutarnji list

www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/damir-je-bio-na-rutinskoj-operaciji-iz-bolnice-je-izasao-kao-invalid-osam-godina-trazi-pravdu-15027506 radi pravilnog i potpunog informiranja javnosti Vrhovni sud RH ističe sljedeće.

Pogrešan je podatak iz članka da je svaki dvanaesti kazneni predmet u Hrvatskoj u posljednjih deset godina otišao u zastaru. Pogrešan je i podatak da je od 2010. do 2019. u zastaru otišlo 7,7 % svih kaznenih predmeta.

Do ovakvih je pogrešnih podataka Jutarnji list došao ili zbog nepoznavanja stanja stvari ili zbog zlouporabe statističkih pokazatelja.

Javno su dostupni podaci o radu svih sudova u Republici Hrvatskoj. Podatke objavljuje Državni zavod za statistiku (dalje: DZS). Svaki je sud dužan dostaviti podatke za svaku osobu za koju se vodio kazneni postupak. Osim toga, javno su objavljeni i dostupni svi godišnji izvještaji predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti koje podnosi Hrvatskom saboru.

Svake godine DZS objavljuje publikaciju Punoljetni počinitelji kaznenih djela, prijave, optužbe i osude (u 2019.). Prema podacima DZS-a u posljednjih je deset godina (2010.-2019.) kazneni postupak pravomoćno okončan za 190.870 osoba (sve vrste odluka). Od toga broja, za 11.920 punoljetnih osoba počinitelja kaznenih djela donesena je tzv. odbijajuća presuda. Odbijajuća presuda može biti donesena iz više zakonom propisanih razloga. Zastara kaznenog progona je samo jedan od tih razloga. U istom je razdoblju za 920 punoljetnih počinitelja kaznenih djela postupak okončan zastarom, a za 11.000 osoba optužba je odbijena zbog drugih razloga, ne zbog nastupa zastare.

Dakle, od 190.870 osoba za koje je pravomoćno okončan kazneni postupak u desetogodišnjem je razdoblju samo u odnosu na njih 920 optužbe odbijena zbog zastare. To je 0,48 %, a ne 7,7 % kako je pogrešno naveo Jutarnji list koji pogrešno tumači brojke, miješa podatke koje se odnose na osobe s podacima koji se odnose na predmete (koji mogu obuhvaćati više osoba) i tako stvara lažni podatak o 7,7 % zastara u navedenom razdoblju.

Ovakvo plasiranje neistina u javni prostor te nestručni i površni novinarski pristup služi zlonamjernom potkrjepljivanju teze o nevjerodostojnosti sudbene vlasti.

Prema podacima Ministarstva pravosuđe i uprave o radu svih sudova u Republici Hrvatskoj, u posljednjih je pet godina ukupno riješeno 76.173 kaznenih predmeta. Od toga je njih 199 dovršeno nastupom zastare kaznenog progona. Dakle, od svih kaznenih predmeta dovršenih u posljednijih pet godina, samo je njih 0,26 % dovršeno zastarom.

Nastup zastare nije uvijek rezultat pasivnosti sudova u vođenju postupka. Cilj sudbene vlasti je svesti nastup zastare u kaznenim postupcima na minimalnu moguću mjeru. Naglašavamo da je primjena zakonskih odredbi o zastari kaznenog progona obvezna. Svaki je sud, bez iznimke, dužan utvrditi zastaru nakon što proteknu rokovi propisani u članku 81. Kaznenog zakona.

Mediji oblikuju stavove i stvaraju dojam u javnosti. Zato mediji ponajprije trebaju biti pronositelji točnih informacija i s njima pravilno obaviještavati javnost. No površni, neznalački i zlonamjerni medijski napisi ne donose pozitivne pomake nego i dalje održavaju stereotipe i generalizacije te doprinose propadanju društvenih vrijednosti.