12.12.2020.
Riječ je o opsežnom kaznenom spisu koji ima 35 svežanja i više od 7.000 stranica te kaznenom postupku koji je vođen u odnosu na pet optuženika (u fazi istrage šest osumnjičenika).
Optužnica je podignuta i potvrđena 2012., prvostupanjska je presuda Županijskoga suda u Zagrebu donesena 2017., a Vrhovni je sud Republike Hrvatske u drugostupanjskom postupku presudu donio 2019.
Tim su presudama osuđenici / podnositelji ustavne tužbe osuđeni zbog kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti (prvi podnositelj) i pomaganja u zlouporabi položaja i ovlasti (drugi podnositelj). Odlukom Vrhovnoga suda Republike Hrvatske prvi je podnositelj osuđen na kaznu zatvora 6 (šest) godina, a drugome je kazna zatvora 1 (jedna) godina zamijenjena radom za opće dobro.
Prvi je podnositelj ustavne tužbe osuđen zbog koruptivnoga postupanja od 2006. do kraja svibnja 2009. dok je bio na dužnosti predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Dogovorio je s još jednim osuđenikom da se određene nekretnine prodaju trgovačkomu društvu u vlasništvu države po cijeni znatno većoj od nabavne i tržišne te uz isplatu provizije 1.000.000,00 eura prvomu podnositelju ustavne tužbe. Za realizaciju su morali pribaviti procjenu kojom će nekretnina biti procijenjena na što veću vrijednost. U tu je svrhu drugi podnositelj ustavne tužbe angažirao sudskoga vještaka koji je po njegovu zahtjevu procijenio vrijednost zgrade i zemljišta na iznos koji su tražili, a sve kako bi se realizacijom kupoprodaje okoristio prvi podnositelj. Time je drugi podnositelj pomogao pribaviti protupravnu imovinsku korist ostalim osuđenicima. To je za posljedicu imalo donošenje odluke Vlade Republike Hrvatske da trgovačko društvo u vlasništvu države kupi tu nekretninu putem financijskoga leasinga po tako uvećanoj cijeni. Prvomu je podnositelju pribavljena nepripadajuća imovinska korist 17.450.000,00 kuna. Za Republiku Hrvatsku je na temelju tako preuzetih obveza po osnovi ugovora o financijskome leasingu nekretnine nastupila šteta najmanje 15.142.006,05 kuna.
Obojica podnositelja ustavne tužbe tvrde da su im osporenim presudama povrijeđena ustavna prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ustavni je sud odbio ustavne tužbe podnositelja. Među ostalim zaključio je da su paušalni navodi kojima podnositelji iznose sumnje i strahove o neobjektivnosti sudova. Ti navodi ničim nisu potkrijepljeni i ne mogu se smatrati objektivno opravdanima.
Ovom su odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske iscrpljena pravna sredstva kojima se navedene presude Županijskoga suda u Zagrebu i Vrhovnoga suda Republike Hrvatske mogu osporavati pred nacionalnim sudovima.
Detaljnije na poveznicama: