22.03.2021.
Vrhovni sud Republike Hrvatske donio je rješenje kojim je u povodu žalbe državnog odvjetnika djelomično ukinuo prvostupanjsko rješenje Županijskog suda u Splitu. Prvostupanjskim je rješenjem obustavljen kazneni postupak protiv petero optuženika u odnosu na svih pet točaka optužnice. Oštećenici su s imovinskopravnim zahtjevima upućeni u parnicu.
Optužnica je podignuta 2005. Dvije točke optužnice terete četvero optuženika da su od kolovoza 1994. do lipnja 1997. i od 4. studenog 1996. počinili kaznena djela zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju i poticanje na zlouporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju, a u vezi s Zakonom o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije (dalje: Zakon o nezastarijevanju). Preostale tri točke optužnice se odnose na kaznena djela zlouporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju, poticanje na zlouporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju, zlouporabu položaja i ovlasti te poticanje na zlouporabu položaja i ovlasti, počinjena 1995., 1997. i 1998.
Prvostupanjski je sud obustavio kazneni postupak jer smatra da postoje okolnosti koje isključuju kazneni progon. Za dvije točke optužnice kojima se optuženici terete da bi počinili kaznena djela u vezi Zakona o nezastarijevanju ocijenio je da se ne može primijeniti taj zakon jer djela koja su optužena nemaju obilježja ratnog profiterstva stoga da to nisu kaznena djela ratnog profiterstva. U odnosu na preostale tri točke optužnice kazneni postupak je obustavljen zbog nastupa zastare kaznenog progona. Prema Kaznenom zakonu za ta djela zastara kaznenog progona nastupa dvadeset godina nakon počinjenja djela.
Vrhovni sud smatra da prvostupanjski sud nije obrazložio svoje zaključke da postoje smetnje za nastavak kaznenog postupka za dvije točke optužnice kojima se optuženici terete da su počinili kaznena djela u vezi Zakona o nezastarijevanju. U više svojih odluka Vrhovni je sud zauzeo pravno shvaćanje da za primjenu Zakona o nezastarijevanju nije dovoljna optužba da su kaznena djela počinjena u vrijeme kad je u Republici Hrvatskoj bio Domovinski rat i da je tada proveden proces pretvorbe. Za primjenu toga zakona potrebno je te okolnosti dovesti u uzročnu vezu s konkretnim optužbama. Zakon o nezastarijevanju omogućava vođenje kaznenog postupka i utvrđenja postoji li krivnja optuženika i izvan rokova u kojima nastupa zastara kaznenog progona za osnovno kazneno djelo stavljeno na teret optuženicima. Kada sud ocijeni da izmjene optužnice koje je učinio državni odvjetnik ne omogućavaju primjenu Zakona o nezastarijevanju, tada treba postupanje za koje se terete optuženici razmotriti u okvirima osnovnoga kaznenoga djela stavljenog na teret optuženicima i za to također dati svoje zaključke. To je prvostupanjski sud propustio učiniti.
Budući da je u tom dijelu prvostupanjsko rješenje bez obrazloženja, ne može se ispitati pa je prema zakonu moralo biti ukinuto. U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud otkloniti nedostatke na koje je upozoren. Osim toga će obratiti pažnju da se optužnici terete da bi počinili kaznena djela iz procesa pretvorbe i privatizacije što nije istovjetno kaznenim djelima ratnog profiterstva za koja nisu optuženi. Primjenu Zakona o nezastarijevanju treba svakako razmotriti.
Detaljnije na poveznici:
|
- VSRH I Kž-16/2019
|
glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić
|