09.07.2020.
Vrhovni je sud Republike Hrvatske donio presudu kojom je prihvatio žalbu optuženika i preinačio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Rijeci u pravnoj oznaci jednog djela i u odluci o kazni. Time je optuženik (rođen 1962.) pravomoćno proglašen krivim za jedno kazneno djelo teškog ubojstva, jedno kazneno djelo teškog ubojstva u pokušaju i jedno kazneno djelo ubojstva u pokušaju.
Prvostupanjsku je jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora 40 (četrdeset) godina Vrhovni sud preinačio i optuženika osudio na jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora 35 (trideset pet) godina. U kaznu je uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru u kojem se optuženik i dalje nalazi.
Uz kaznu je optuženiku izrečena sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu koja će se provoditi u okviru zatvorskog sustava i može trajati najdulje tri godine.
Optuženik je osuđen zbog događaja koji su uslijedili nakon što je potjeran iz diskokluba. Ubrzo se vratio naoružan te je ispalio više hitaca. Najprije je ranio jednog muškarca koji je uspio pobjeći. Potom je ubio redara u klubu i to dok je žrtva ležala na podu ranjena prišao je i ispalio još metaka, jedan u glavu. Kada je uočio jednog muškarca koji pokušava pobjeći, krenuo je za njim pucajući i zadajući mu ozljede. I ova žrtva je pala na pod, a optuženik je prišao i pucao mu u glavu nakon čega se udaljio iz objekta. Jedna žrtva je odmah preminula, a preostale dvije su zadobile osobite teške i po život opasne povrede.
Vrhovni je sud zaključio da je u odnosu na treću žrtvu prvostupanjski sud postupanje optuženika pogrešno pravno označio kao kazneno djelo pokušaja teškog ubojstva. To se djelo čini iz bezobzirne osvete, hladnokrvno, planirano i promišljeno uz potpuni izostanak osjećaja odgovornosti kako bi se nanijela patnja osobi kojoj se „osvećuje“. Treća žrtva nije bio sudionik incidenta koji je prethodio počinjenu kaznenih djela nego je riječ o spletu okolnosti u kojima se žrtva slučajno zatekla. Dakle, riječ je o kaznenom djelu ubojstva u pokušaju, a ne teškog ubojstva u pokušaju. Zato je preinačena prvostupanjska presuda u oznaci djela počinjenog na štetu ove žrtve.
Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio sve okolnosti odlučne za izbor kazne. Optuženik prije nije osuđivan, ne vodi se drugi kazneni postupak. Otac je maloljetnog djeteta. U vrijeme počinjenja djela je bio smanjeno ubrojiv. Riječ o osobi s dominantno narcističkim poremećajem ličnosti. Dijagnosticirana je ovisnost o alkoholu. U vrijeme počinjenja djela bio je u pijanom stanju.
Otegotnim je cijenjena brojnost i lokalitet strijelnih rani nanesenih žrtvama. Optuženik je iskazao upornost, bezobzirnost i agresivnost. To se posebno odnosi na hice ispaljene u glavu žrtve koju je usmrtio i treće žrtve. Žrtva koja je usmrćena je molila optuženika za život. Kod optuženika je izostala samilost. Treća je žrtva zbog zadobivenih ozljeda više puta podvrgnuta operativnim zahvatima. Liječenje i rehabilitacija traju i danas pa je upitno kakve će u konačnici biti posljedice ranjavanja.
Vrhovni sud smatra da je pravilno prvostupanjski sud utvrdio kazne za kaznena djela u odnosu na prve dvije žrtve (kazna dugotrajnog zatvora 25 godina i kazna zatvora 10 godina). Zbog preinake prvostupanjske presude u pravnoj oznaci djela optuženik je sada u osuđen za blaži, odnosno za osnovni oblik kaznenog djela u pokušaju u odnosu na treću žrtvu. Ocijenjeno je da kazna zatvora 8 godina primjerena svim utvrđenim olakotnim i otegotnim okolnostima. Vrhovni je sud potom primjenom odredba o izricanju jedinstvene kazne za kaznena djela počinjena u stjecaju optuženika osudio na jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora 35 (trideset pet) godina. Ta je kazna primjerena težini i okolnostima počinjenih kaznenih djela i osobi optuženika kao počinitelja. Za očekivati je da će se tom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja.
Detaljnije na poveznici: